Pređi na sadržaj

Kamenje sa Meseca na Malti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prikaz Mesečevog kamenja na Malti su dve prigodne ploče na kojima su mali fragmenti kamenja sa Meseca koji su doneti lunarnim misijama Apolo 11 i Apolo 17 a poklon su predsednika SAD Ričarda Niksona narodu Malte.[1][2]

Lunarni bazalt 70017

Između 1969. i 1972. godine, šest misija Apola (11, 12, 14, 15, 16 i 17) donelo je 382 kilograma uzoraka mesečevog kamenja, šljunka, peska i prašine sa površine Meseca.

Opis[uredi | uredi izvor]

Apolo 11[uredi | uredi izvor]

Ploča na postolju Apolo 11 prikazuje prigodnu pločicu na kojoj su četiri „mesečeva kamena“ veličine zrna pirinča koju su 1969. sakupili astronauti Apola 11 Nil Armstrong i Baz Oldrin i mala zastava Malte koja je odneta na Mesec i vraćena na Apolu 11.[1]

Četiri "Mesečeva kamena" ukupno teže oko 0,05 grama. Oni su ubačeni u providnu plastičnu loptu veličine novčića koji je montiran na drvenoj tabli kvadratnog oblika dimenzija jedne kvadratne stope, na malom postolju. Tu je i mala zastava Malte koja je bila odneta na Mesec i nazad sa Apolom 11, a ležala je direktno ispod „kamenja Meseca dobre volje“. Mali podijum za ploču ljudima Malte je takođe poklonio predsednik Sjedinjenih Država Ričard Nikson. Slične displeje „Mesečevog kamenja“ su dobile još 134 zemlje širom sveta.[1]

Apolo 17[uredi | uredi izvor]

Displej Mesečevog kamena sa Apola 17, predat državi Indijani
Poruka na ploči Apolo 17

Ploča (10 puta 14 inča) lunarnog uzorka sa Apola 17 ima jednu česticu "Mesečevog kamena" koji je isečen iz lunarnog bazalta 70017 i malteške zastave. Bazalt 70017 je sakupio astronaut Apola 17 Harison Šmit na Mesecu 1972. godine. Kada je lunarni bazalt 70017 vraćen na Zemlju sa Meseca, bazaltni Mesečev kamen isečen je na male fragmente od približno jednog grama. Uzorak je zatvoren u plastičnu kuglu i postavljen na drvenu ploču zajedno sa malteškom zastavom koju je posada Apolona 17 odnela na Mesec i nazad. Zatim je ploču 1973. godine predsednik Nikson poslao u Maltu, kao što je to učinio za druge 134 zemlje sveta (iste zemlje koje su prethodno dobile poklone sa Apola 11) i ponovo za svih 50 država Amerike. Ovo je urađeno kao gest dobre volje da se promoviše mir i harmonija.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pogled na Mdinu i njene zidine iz vazduha 2014. godine

Malteški prikaz uzorka lunarnog kamena donetog sa Apolom 17, koji je dat Malti, ukraden je 2004. godine. Bio je smešten u Mdini, u Prirodnjačkom muzeju. Kustos muzeja je pronašao da nedostaje tokom svakodnevnog pregleda. Ovaj „Mesečev kamen“ unutar providne plastične kugle postavljene na vrhu postolja težio je nešto više od 1,1 grama.[3][4]

Kutija za prikaz mesečeve stene bila je razbijena i otvorena, a providna plastična kugla u kojoj je bio „mesečev kamen“ uklonjena je sa drvenog postolja. Malteška zastava koja je letela na misiji Apolo 17 i takođe bila postavljena na ovoj prezentacijskoj ploči ostavljena je netaknuta, što sugeriše da je lopov amater. Drveni prezentacijski prikaz zajedno sa malteškom zastavom dokazao bi odakle dolazi mesečev kamen i potvrdio njegovu vrednost.[5]

Josef Ričard Guthajnc, penzionisani agent NASE, rekao je Asošijeted presu da će lopov ili lopovi umešani u malteški "kamen dobre volje" imati problema s tim šta da urade sa njim. Rekao je da bi mogli pokušati da ga prodaju privatnim kolekcionarima, ako dokažu šta je to i kakva mu je vrednost. Čak je i pretpostavio da su možda dovoljno glupi da pokušaju da je prodaju nekoj aukcijskoj kući.[6]

Guthajnc je predložio da se lopovima ponudi period amnestije kako bi pokušali da povrate ukradeni kamen sa Meseca. Ova ponuda je podržana i štampana u novinama Tajms of Malta. Od 2012. godine, malteški „kamen dobre volje“ Apola 17 još uvek nedostaje. Guthajnc sumnja da će se falsifikovane varijacije prodavati decenijama. Nacionalna agencija za baštinu Malte osudila je lopove kao "kukavice" i zatražila je pomoć od svakog ko ima neke informacije o krađi ili o lopovima.[6]

Uzorak mesečevog kamena sa Apola 11 smešten je u Prirodnom naučnom muzeju Gozo na Gozi, Malta.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Pearlman, Robert (1999—2012). „Where today are the Apollo 11 goodwill lunar sample displays?”. collectspace.com. Pristupljeno 2. 11. 2012. 
  2. ^ a b Pearlman, Robert (1999—2012). „Where today are the Apollo 17 goodwill lunar sample displays”. collectspace.com. Pristupljeno 2. 11. 2012. 
  3. ^ „Moonstone fragment”. The Gozo Museum of Natural Science Collection. Arhivirano iz originala 24. 02. 2012. g. Pristupljeno 2. 11. 2012. 
  4. ^ Pearlman, Robert (21. 5. 2004). „Moon rock stolen from Maltese museum”. collectspace.com. Pristupljeno 2. 11. 2012. 
  5. ^ Associated Press (21. 5. 2004). „$5M moon rock stolen from Malta museum”. Valletta, Malta: Gannett. Pristupljeno 2. 11. 2012. 
  6. ^ a b Gutheinz, Joseph Richard (novembar 2004). „The Maltese moon rock”. Geotimes. Pristupljeno 2. 11. 2012. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]