Karelija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Karelija
Республика Карелия
Karjalan tazavalla
Map
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Glavni gradPetrozavodsk
Površina172.400 km2
Stanovništvo2014.
 — broj st.634.485
 — gustina st.3,68 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima
Mapa Karelije

Karelija (rus. Карелия, karelijski i finski Karjala), ili zvanično Republika Karelija je konstitutivni subjekt Ruske Federacije[1] sa statusom autonomne republike na prostoru severozapadne Rusije.

Glavni grad republike je grad Petrozavodsk.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Karelija je dobila ime po titularnom narodu Karelima, koji su, nakon Rusa (oko 82%), drugi najbrojniji narod u ovoj republici (sa oko 8%) stanovništva. Kareli su narod ugro-finskog porekla, a prvi pomen njihovog imena je iz VIII veka u skandinavskim, i iz XII veka u ruskim izvorima kao Korali.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Karelija se nalazi u severozapadnom delu Rusije. Prostire se na površini od 172.400 km² i u njoj živi 716.281 stanovnik. Rusi čine većinu stanovništva (76,6%). Ostali stanovnici su Kareli (9,2%), Belorusi (5,3%), Ukrajinci (2,7%) i Finci (2%).

Većina teritorije je pod šumom. Postoji 60.000 jezera u Kareliji. Jezera i močvare zauzimaju površinu od 2.000 km². Jezero Ladoga i jezero Onjega su najveća jezera u Evropi. Druga jezera su Njegozero, Pjaozero, Segozero, Sjamozero, Topozero i Vigozero. Karelija na severoistoku izlazi na Belo more, a na zapadu graniči sa Finskom. Izuzetno je bogata mineralima, uključujući dijamante, vanadijum i molibden.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijsku Kareliju je najpre kontrolisala Novgorodska republika. Od 13. veka različite delove kontrolišu Šveđani i postaje deo Švedske Karelije, dok je Rusija nije dobila sporazumom iz Ništata 1721.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kretanje broja stanovnika
1989.2002.2010.
791,317645,205643,548

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]