Karlsrue

Koordinate: 49° 00′ 50″ S; 8° 24′ 15″ I / 49.014° S; 8.4043° I / 49.014; 8.4043
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Karlsrue
Karlsruhe
Palata Karlsrue
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaBaden-Virtemberg
Osnovan1715.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 294.761 [1]
 — gustina1.698,91 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 00′ 50″ S; 8° 24′ 15″ I / 49.014° S; 8.4043° I / 49.014; 8.4043
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina115 m
Površina173,5 km2
Karlsrue na karti Nemačke
Karlsrue
Karlsrue
Karlsrue na karti Nemačke

Položaj grada u okrugu
Ostali podaci
GradonačelnikFrank Mentrup (SPD)
Poštanski broj76133
Pozivni broj0721
Registarska oznakaKA
Veb-sajt
www.karlsruhe.de

Karlsrue (nem. Karlsruhe) je univerzitetski grad u nemačkoj saveznoj državi Baden-Virtemberg. Nalazi se na istočnoj obali reke Rajna blizu nemačko-francuske granice. Krajem 2010. imao je 294.761 stanovnika, i po tome je treći najveći grad u Baden-Virtembergu.

Osnovan je 1715. kao barokni planirani grad čije se ulice lepezasto prostiru od dvorca u centru. Grad se razvio uglavnom južno od dvorca. Karlsrue je istorijski centar nekadašnje države Baden. Od 1950. u Karlsrueu je sedište Vrhovnog suda Nemačke, a od 1951. i Ustavnog suda Nemačke.

Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 8212000, NUTS (DE122) i LOCODE (DE KAE) kod.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Reka Alb

Karlsrue se nalazi u dolini gornje Rajne. Pored Rajne, kroz grad protiču male reke Alb i Pfinc. Na istoku se graniči sa najsevernijim obroncima Švarcvalda.

Grad se nalazi na prosečnoj nadmorskoj visini od 115 m. Nadmorska visina grada varira između 100 m (na zapadnom delu, prema reci Rajni) i 277,5 m (Turmberg na istoku). Površina opštine iznosi 173,5 km².

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U samom mjestu je, prema podacima sa kraja 2010. godine, živjelo 294.761 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.699 stanovnika/km².

Podela uprave gradom[uredi | uredi izvor]

Područgrad jea Karlsruea je podeljeno u 27 delova, koji se dalje dele na četvrti.

  • Unutrašnji grad-istok
  • Unutrašnji trad-zapad
  • Južni grad
  • Jugozapadni grad
  • Zapadni grad
  • Severozapadni grad
  • Istočni grad
  • Milburg
  • Dakslanden
  • Knilingen
  • Grinvinkel
  • Oberojt
  • Bajerthajm-Bisingen
  • Vajerfeld-Damerštok
  • Ripur
  • Valdštat
  • Rinthajm
  • Hagsfeld
  • Durlah
  • Grecingen
  • Štupferih
  • Hoenvetersbah
  • Volfartsvajer
  • Grinvetersbah
  • Palmbah
  • Nojrojt
  • Severni grad

Istorija[uredi | uredi izvor]

Po legendi, grad je dobio ime Karlsrue (u prevodu: Karlovo odmorište) po anegdoti u kojoj se markiz Karlo III Vilhelm probudio posle sna u kome je sanjao o osnivanju novog grada.

Karlo III Vilhelm je osnovao grad 17. juna 1715. nakon sukoba sa stanovnicima svoje dotadašnje prestonice Durlaha. Osnivanje grada je blisko povezano sa izgradnjom palate. Karlsrue je postao glavni grad države Baden-Durlah, a od 1771. do 1945. ujedinjenog Badena. Nakon demokratske revolucije 1848. ovde je izabrana republikanska vlada.

Istorijska populacija[uredi | uredi izvor]

Centar grada Karlsruea
godina stanovnika
1790 4.500
1820 16.200
1850 25.400
1880 49.300
1900 97.400
1925 145.700
2003 282.595
2007 282.700 (približno.)

(izvor nepoznat)

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Karlsrue je poznat kao univerzitetski i istraživački centar. Univerzitet u Karlsrueu (Universität Karlsruhe-TH) je najstariji tehnički univerzitet u zemlji i jedan od najuglednijih univerziteta u Nemačkoj. Od 1. oktobra 2009. spojen je sa Istraživačkim centrom Karlsrue (Forschungszentrum Karlsruhe), koji se bavi istraživanjem u oblasti medicine i prirodnih nauka. Tako je formiran Institut za tehnologiju u Karlsrueu (Karlsruher Institut für Technologie).

U gradu deluju još: Univerzitet primenjenih nauka u Karlsrueu (Hochschule Karlsruhe-HS), Državna akademija likovnih umenosti (Staatliche Akademie der Bildenden Künste Karlsruhe), Državna škola za umetnost i dizajn (Staatliche Hochschule für Gestaltung Karlsruhe), Muzička akademija (Hochschule für Musik Karlsruhe) i Međunarodni univerzitet za biznis (Karlshochschule International University).

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Nansi Francuska partnerstvo 1955.
Šanlijurfa Turska prijateljstvo 2010.
Eskišehir Turska prijateljstvo 2010.
Adapazari Turska prijateljstvo 2010.
Krasnodar Rusija partnerstvo 1997.
Temišvar Rumunija partnerstvo 1997.
Notingem Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1969.
Izvor[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Broj stanovnika po „zavodu za statistiku Baden-Virtemberga” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 01. 05. 2013. g. Pristupljeno 8. 4. 2013. 
  2. ^ „Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje”. Pristupljeno 30. 6. 2010. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]