Karlučki jezici

karlučki jezici
karlučki jezici
jugoistočnoturkijski jezici
Geografska rasprostranjenost	Srednja Azija
Jezička klasifikacija	turkijski jezici zajednički turkijski jezici karlučki jezici; ;
Prajezik	karlučki jezik
Podpodela	zapadnokarlučki jezici; istočokarlučki jezici;
Glotolog	None; uygh1240 (Eastern Karluk (Uyghur)); uzbe1247 (Western Karluk (Uzbek))
	Uzbečki Ujgurski Ajnijski Iliturkijski

Karlučki ili jugoistočnoturkijski jezici, su ogranak turkijskih jezika, koji se razvio iz jezika kojim su govorili Karluci.^[3] Ovi jezici su u upotrebi uglavnom u srednjoj Aziji.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

U sledećoj tabeli prikazana je podela karlučkih jezika:

praturkijski	zajednički turkijski	karlučki	zapadni karlučki	uzbečki
			istočni karlučki	ujgurski ajnijski iliturkijski čagatajski † karahanidski † horezmijski †

Broj govornika[uredi | uredi izvor]

Turkijski jezici su jezička porodica koja sadrži 35^[4] dokumentovanih jezika, kojima govore turkijski narodi. Sledeći podaci o broju govornika karlučkih jezika dobijeni su na osnovu popisa i procena (2019):^[5]^[6]

Broj	Ime	Broj govornika	Zemlja
1	Uzbečki	27.000.000	Uzbekistan
2	Ujgurski	11.000.000	Kina
3	Ajnijski	6.000	Kina
4	Iliturkijski	100	Kina
Total	Karlučki jezici	38.000.000

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Modern Uyghur-Uzbek”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Uzbek”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
^ Austin, Peter (2008). One Thousand Languages: Living, Endangered, and Lost. University of California Press. str. 145. ISBN 978-0-520-25560-9.
^ Dybo A.V., Chronology of Türkic languages and linguistic contacts of early Türks, Moscow, 2007, p. 766, „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 11. 3. 2005. g. Pristupljeno 11. 3. 2005. (In Russian)
^ Ethnologue
^ Glottolog

Literatura[uredi | uredi izvor]

Johanson, Lars; Csató, Éva Ágnes (1998). The Turkic Languages. London: Routledge. ISBN 0-415-08200-5.
Menges, Karl H. (1995). The Turkic Languages and Peoples (2nd izd.). Wiesbaden: Harrassowitz. ISBN 3-447-03533-1.

[Glottolog2-1] Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Modern Uyghur-Uzbek”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.

[Glottolog3-2] Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Uzbek”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.

[3] Austin, Peter (2008). One Thousand Languages: Living, Endangered, and Lost. University of California Press. str. 145. ISBN 978-0-520-25560-9.

[4] Dybo A.V., Chronology of Türkic languages and linguistic contacts of early Türks, Moscow, 2007, p. 766, „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 11. 3. 2005. g. Pristupljeno 11. 3. 2005. (In Russian)

[5] Ethnologue

[6] Glottolog

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

Normativna kontrola
Državne	Nemačka
Ostale	Enciklopedija Britanika