Pređi na sadržaj

Karl Vilhelm Ferdinand

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karl Vilhelm Ferdinand
Karl Vilhelm Ferdinand, prestolonaslednik, oko 1767.
Datum rođenja(1735-10-09)9. oktobar 1735.
Mesto rođenjaVolfenbitel
Datum smrti10. novembar 1806.(1806-11-10) (71 god.)
Mesto smrtiOttensen, Altona

Karl II Vilhelm Ferdinand, vojvoda Braunšvajga (nem. Karl Wilhelm Ferdinand, Herzog von Braunschweig-Wolfenbüttel; Volfenbitel, 9. oktobra 173510. novembra 1806) bio je pruski feldmaršal, koji je komandovao u francuskim revolucionarnim ratovima i Napoleonovim ratovima.[1]

Vojna karijera[uredi | uredi izvor]

Rođen 9. oktobra 1735. kao sin i naslednik vojvode od Braunšvajga, Karl Vilhelm je u Sedmogodišnjem ratu 1756-1763. služio u braunšvajškoj vojsci, a zatim je 1773. prešao u prusku vojsku kao general. Posle očeve smrti postao je 1780. vojvoda Braunšvajga, a 1787. unapređen je u čin feldmaršala.[1]

Francuski revolucionarni ratovi[uredi | uredi izvor]

Posle izbijanja Francuske revolucije, Karl Vilhelm je određen za komandanta savezničkih, prusko-austrijskih snaga. U tom svojstvu izdao je 3. avgusta 1792. uvredljiv manifest, kojim je Francuska tretirana kao buntovnik i pozvana da se pokori francuskom kralju. Zatim je na čelu savezničkih snaga (oko 140.000 ljudi) upao u Francusku. Zauzeo je Lonvi 23. avgusta i Verden 2. septembra, ali je kod Valmija, 20. septembra, naišao na snažan otpor francuske revolucionarne armije i bio prinuđen na povlačenje ka granici. Odbio je napad francuske Mozelske armije u bici kod Pirmazensa 14. septembra 1793. i kod Kajzerslauterna 28-30. septembra.[1]

Napoleonovi ratovi[uredi | uredi izvor]

U Napoleonovim ratovima bio je vrhovni komandant pruske vojske, koja je 1806. tučena od Napoleona kod Jene i Aueršteta, što je ubrzalo kapitulaciju Pruske.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Gažević, Nikola (1972). Vojna enciklopedija (knjiga 4). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 241. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gažević, Nikola (1972). Vojna enciklopedija (knjiga 4). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 241.