Kilva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kilva
Kilwa Kisiwani
Svetska baština Uneska
Zvanično imeRuševine Kilva Kisivani i Songo Mnara
MestoTanzanija Uredi na Vikipodacima
Koordinate8° 58′ 54″ J; 39° 31′ 02″ I / 8.98173° J; 39.51722° I / -8.98173; 39.51722
Kriterijumkulturna: iii
Referenca144.
Upis1981. (5. sednica)
Ugroženost2004
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/144

Kilva ili Kilva Kisivani (svah. Kilwa Kisiwani - Велика Килва) je geografski pojam koji se odnosi na tri lokaliteta u Tanzaniji - na grad Kilva Masoko, na ostrvo Kilva Kisivani koje se nalazi 1,5 kilometar udaljeno od ovog grada i naselje Kilva Kivinje koje se nalazi 20 kilometara severno od grada Kilva Masoko. Sva tri lokaliteta se nalaze na obali Indijskog okeana u Kilva distriktu koji je jedan od šest distrikta regiona Lindi.

Kilva Masoko[uredi | uredi izvor]

Kilva Masoko je lučki gradić na obali Indijskog okeana koji je po popisu iz 2002. godine imao 12.324 stanovnika. Reč masoko na svahili jeziku se odnosi na pijacu. Značajna aktivnost u naselju je ribolov.

Kilva Kisivani[uredi | uredi izvor]

Kilva Kisivani je ostrvo koje se nalazi nasuprot grada Kilva Masoko. Na svahili jeziku reč kisiwani znači ostrvo. Danas na ostrvu živi oko 500 stanovnika, a na njemu se nalaze ostaci utvrđenja iz vremena nekadašnjeg sultanata koji su upisani na listu Svetske baštine 1981. godine, a zbog ugroženosti prirodnim faktorima (erozija i plavljenje) i na listu ugroženih mesta Svetske baštine 2004. godine.

Kilva Kivinje[uredi | uredi izvor]

Grad Kilva Kivinje je osnovan u 17. veku nakon uništenja velikog dela naselja na ostrvu Kilva. Prema popisu iz 2002. godine u naselju živi 13.374 stanovnika. Kivinje je reč na svahili jeziku koja se odnosi na vrstu drveta (tamaris).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kao prvi stanovnici Kilve spominju se Mtakata, Mranga i Mčinga sa kraljem Mrimba. Sultanat Kilva je osnovao u 11. veku persijski princ Ali-ibn-al-Hasan iz Širaza.[1] Visok nivo razvoja sultanata zabeležio je 1331. godine putopisac Ibn Batuta navodeći gostoprimstvo tadašnjeg sultana Hasana-ibn-Sulejmana. Iz istog perioda datiraju i palata Husuni Kubva i proširenje Velike džamije.

Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral je 26. jula 1500. godine uplovio u luku Kilva, ali nije uspeo da se nagodi sa sultanom oko plaćanja poreza portugalskom kralju, što je tri godine kasnije u svojoj drugoj ekspediciji za Indiju postigao Vasko da Gama. Portugalci u to vreme opisuju grad kao utvrđeno naselje sa oko 12 hiljada stanovnika, uskih ulica sa visokim kućama koje imaju terase i unutrašnje vrtove i lukom u kojoj se nalazio veći broj brodova. Portugalci su grad prvi put razorili 1505. godine, a Kilva je potom plaćala porez portugalskom kralju do 1512. godine kada je osvajaju Arapi.

Grad se ponovo razvija, do omanskog osvajanja 1874. godine. Tokom 19. veka Kilva je napuštena i zapuštena. Sredinom 20. veka počinju arheološka istraživanja na ostrvu da bi lokalitet bio stavljen 1981. godine na listu Svetske baštine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ James Hastings, Encyclopedia of Religion and Ethics Part 24, (Kessinger Publishing: 2003), pp. 847

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]