Pređi na sadržaj

Klementina Čerčil

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klementina Čerčil
Klementina Čerčil 1915.
Datum rođenja(1885-04-01)1. april 1885.
Mesto rođenjaMayfair
Datum smrti12. decembar 1977.(1977-12-12) (92 god.)
Mesto smrtiKnightsbridge
SupružnikVinston Čerčil
RoditeljiGeorge Middleton, Henry Hozier
Henrietta Ogilvy

Klementina Spenser-Čerčil, Baronica Spenser-Čerčil (rođena Hozier; 1. april 1885—12. decembar 1977) je bila žena ser Vinstona Čerčila.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Iako je pravno bila ćerka Henrija Montagua Hoziera i lejdi Blanš Hozier, njeno očinstvo je predmet rasprave, jer je lejdi Blanš bila poznata po brojnim aferama. [1] 

Kada je Klementina imala 14 godina, 1899. godine, preselila se sa porodicom u Djep. Tamo je porodica provela samo jedno leto.[2] Dok su bili u Djepu, porodica se upoznala sa drugim stanovnicima grada koji su bili iz Engleske. Grupa građana iz Engleske se zvala la Koloni. Ova grupa se sastojala od bivših vojnika, pisaca i slikara, kao što su Obri Birdsli i Volter Sikert. Volter je postao blizak prijatelj porodice.[2] Srećan život Hoizera u Francuskoj je bio naglo prekinut kada se Kiti, najstarija ćerka, razbolela. Blanš je odlučila da je najbolje da Klementinu i njenu sestru, Neli, pošalje u Škotsku, kako bi ona mogla da se brine o Kiti. Kiti je umrla 5. marta 1900. godine.

Brak i deca[uredi | uredi izvor]

Klementina i Vinston 1915.

Udvaranje između Klementine i Vinstona Čerčila je bilo kratko. Iako su se upoznali četiri godine ranije, par se ponovo video na večeri 1908. godine. Na svom prvom kratkom susretu Vinston je prepoznao Klementininu lepotu, a nakon provedene večeri sa njom je shvatio da je ona i inteligenta.[2] Nakon nekoliko meseci zabavljana, Vinston je od Klementinine majke tražio blagoslov da je zaprosi.

Klementina i Vinston su se venčali 12. septembra 1908. godine, iako je on bio više od deset godina stariji.

Imali su petoro dece: Dijanu (1909.–1963); Randolfa (1911.–1968); Saru (1914.–1982); Merigold (1918.–1921); i Meri (1922.–2014).[3]

Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Klementina je tokom Prvog svetskog rata organizovala kantine za radnike u fabrikama municije.

Između ratova[uredi | uredi izvor]

Tokom 1930-ih, Klementina je sa Vinstonom putovala na egzotična ostrva: Borneo, Sulavesi, Molučka ostrva, i na Novu Kaledoniju. Misli se da je tokom putovanja imala aferu sa Terens Filipom (Nema dokaza da se afera dogodila, a i misli se da je Filip bio homoseksualac).

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svetskog rata je bila predsednica Crvenog krsta. Bolinica Klementina Čerčil u Midlseksu je naznana po njoj.

Nakon rata[uredi | uredi izvor]

Bolnica Klementina Čerčil

Klementini je 1946. godine dodeljen Damski veliki krst Reda Britanske imperije, čime je postala Dama Klementina Čerčil GBE.[4] Kasnije joj je dodeljeno nekoliko počasnih diploma raznih univerziteta, uključujući i Oksford.

Kasni život i smrt[uredi | uredi izvor]

Vinston je umro 24. januara 1965. godine, čime je Klementina nakon 56 godina braka postala udovica. Tada je imala 80 godina.

Nakon Vinstonove smrti, 17. maja 1965. godine ona je postala Baronica Spenser-Čerčil Čartvela, u Kentu.[5] 

Krajem života je imala finansijskih problema. Ona je 1977. godine morala da proda pet slika njenog pokojnog muža.[6] Prodaja je prošla bolje nego što je očekivala i izvukla ju je iz problema.

Klementina je umrla od srčanog udara u Londonu 12. decembra 1977. godine. Imala je 92 godine i nadživela je muža i troje dece.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dictionary of National Biography 
  2. ^ a b v Soames 2002
  3. ^ Manchester, W (1988). The Last Lion – Winston Spencer Churchill – Alone – 1932–1940. Little, Brown & Co. ISBN 978-0-316-54503-7. 
  4. ^ „No. 37598”. The London Gazette (Supplement). 13. 6. 1946. 
  5. ^ „No. 43654”. The London Gazette (Supplement). 18. 5. 1965. 
  6. ^ TIME magazine, 7 March (1977). str. 40.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]