Kolosek

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Japanski kolosek za vozove velike brzine
Oprema za održavanje koloseka

Kolosek je put po kome se ostvaruje železnički saobraćaj. Čine ga dve šine na standardnom rastojanju (normalna širina koloseka 1435 mm), koje su odgovarajućim pričvrsnim kolosečnim priborom povezane sa poprečno ili podužno postavljenim pragovima, ili su preko elastičnih oslonaca položene na noseću čvrstu podlogu (kolosek bez pragova).

Jedan ili više koloseka, po kojima se odvija neprekidan i bezbedan saobraćaj vozova unapred definisanom brzinom sastavni su deo železničke pruge.

Železnička pruga je inženjerska konstrukcija, koju čine sledeći elementi: donji stroj pruge, gornji stroj pruge, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i druga postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade železnice sa zemljištem, koje služi tim zgradama, zemljišni pružni pojas i vazdušni prostor visine 12 m iznad gornje ivice šine (GIŠ), odnosno 14 m iznad GIŠ-a kod dalekovoda napona preko 220 kV.

Donji stroj pruge čini: zemljani trup, sloj za zaštitu planuma od mraza i sloj za ojačanje planuma (ukoliko su ovi slojevi predviđeni), temeljno tlo i inženjerski objekti (mostovi, vijadukti, propusti, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi i drugo). Donji stroj omogućava da se poprečni presek železničke pruge prilagodi topografskim uslovima, uz očuvanje projektovane nivelete pruge.

Gornji stroj železničke pruge čine: šine, kolosečni pribor, pragovi, zastorna prizma od tucanika, ili odgovarajuća konstrukcija koloseka na čvrstoj podlozi. U širem smislu gornji stroj podrazumeva i složene kolosečne konstrukcije, kao što su skretnice, ukrštaji, okretnice, prenosnice, iskliznice, kolske vage, dilatacione sprave i drugo.

Jasno je da između železničkog vozila i koloseka (puta) postoji neraskidiva međuzavisnost, koja se najočiglednije manifestuje na samom kontaktu točkova pogonskog osovinskog sklopa i šina. Uzajamni odnos točka i šine definiše osnove za realizaciju vučne sile posredstvom prianjanja (adhezije).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pike, J., , (2001). Track. Sutton Publishing. ISBN 978-0-7509-2692-8. 
  • Firuziaan, M. and Estorff, O., (2002), Simulation of the Dynamic Behavior of Bedding-Foundation-Soil in the Time Domain, Springer Verlag.
  • Robinson, A M (2009). Fatigue in railway infrastructure. Woodhead Publishing Limited. ISBN 978-1-85573-740-2. 
  • Lewis, R (2009). Wheel/rail interface handbook. Woodhead Publishing Limited. ISBN 978-1-84569-412-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]