Korisnik:Nikola Prljić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pozdrav Svim Dobrovoljcima :)

VikiPedija mi je poznata već godinama koristio sam većinom na Nemačkom do sada... Ovde se trudim za početak da se snađem malo po ovim temama, ja bih najradije sve i svašta uradio od jednom al to je samo početničko.... Na veb stranicu od Beograda ima veoma dosta informacija... pa sam ih zamolio da mi/nama odobre da koristimo te informacije za VikiPediju, nadam se da će nešto biti od toga... tema za životinje nema nikako ovde ili nemogu da nađem????

Moji Prilozi[uredi | uredi izvor]

ili teme na koje momentalno radim


DVD[uredi | uredi izvor]

Počinjem sa radom na DVD hteo bih ovu temu malo opširnije opisati zato postavljam je sa strane (postavio sam na diskusije pa me ispravio momak :) naravno tako i treba da bude i nadam se da će i ubuduće tako biti :) da bude dok se nezavrši mislim da će malo duže potrajati, i naravno svaka pomoć dobrodošla....

Šabac[uredi | uredi izvor]

Šabac je naravno moj najomiljeniji grad, ne samo zbog toga što sam se u njemu rodio :) potražio sam odobrenje od Šabačke vlasti da na mi/nam daju....

Gavrilo Princip[uredi | uredi izvor]

Gavrilo Princip narodni heroj i za neke Atentator :D

Beograd[uredi | uredi izvor]

Beograd i njegove lepote, AGRESIJA NATO prema naj divnijem gradu i narodu :(

Crna Ruka[uredi | uredi izvor]

Crna Ruka Teroristička organizacija? ....

Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Jugoslavija Balkanskisan?, Bio jednom jedan siromašni dečko iz Kumrovca....

28 Juni[uredi | uredi izvor]

28 Juni Kakvo značenje ima ovaj dan i mesec za Srpski narod, prokletstvo?

Mihail Vasiljevič Lomonosov[uredi | uredi izvor]

19.11 1711 - 15.04 1765 Filosofičar, Matematičar, Hemija i Fisika, on je bio prvi 1760 napisao Rusku istoriju (ovde se tvrdi da je dosta naveo srpsku istoriju), bavio se lingvistikom 1775 reformirao je Ruski jezik i gramatiku....

Politika[uredi | uredi izvor]

Počeo sam sa radom Politika momentalno džekam na odobrenja od različitih institucija politike Srbije... ima tema Političke nauke dali je ta tema potrebna, ili je jednostavno ubaciti u temu Politika.

Nemački pastor o Srbima krajem II svetskog rata[uredi | uredi izvor]

Propoved koji je održao nemački protestantski pastor Fridrih Grisendorf godine 1945. u svome selu Everburgu kraj Osnabirka (Osnabrück), gde se tada nalazilo hiljade srpskih zarobljenika.

..... Naša otadžbina je izgubila rat. Pobedili su Englezi, Amerikanci, Rusi. Možda su imali bolji materijal, više vojske, bolje vojskovođe. No to je ustvari izrazito materijalna pobeda. Tu pobedu odneli su oni. Međutim, ima ovde među nama jedan narod koji je od svih pobednika izvojevao jednu mnogo lepšu, drugu pobedu. Pobedu duše, pobedu srca, pobedu mira i hrišćanske ljubavi. Taj narod su Srbi.

Mi smo ih ranije površno poznavali. Ali smo takođe dobro znali šta smo mi džinili njihovoj otadžbini. Ubijali smo na stotine Srba, koji su branili zemlju, za jednog našeg ubijenog vojnika, koji je inače prestavljao vlast okupatora nasilnika. Pa ne samo da smo to činilii, već smo sa blagonaklonošću posmatrali kako tamo na Srbe pucaju sa svih strana i Italijani i Mađari i Šiptari i Bugari i ... Znali smo da se ovde među nama nalazi 5000 Srba oficira koji su nekad predstavljali elitu društva u svojoj zemlji, a sada liče na žive kosture, malaksali i iznemogli od gladi. Znali smo da kod Srba živi verovanje da " ko se neosveti - taj se neposveti ", i mi smo se zaista plašili tih srpskih mučenika.

Bojali smo se da će oni posle kapitulacije naše zemlje činiti sa nama ono što smo mi ljima činili. Živo smo zamišljali tu dramu i već smo u mašti gledali našu decu kako plove niz kanalizaciju ili ih peku u gradskoj pekari. zamišljali smo ubijanje naših ljudi, silovanje naših žena, rušenje i razaranje naših domova. Međutim kako je bilo? Kad su pokidane logorske žice i kada se 5000 živih Srpskih kostura rasulo slobodno po našoj zemlji, oni su milovali našu decu poklanjajući im bonbone, mirno razgovarali sa nama. Srbi su dakle milovali decu onih koji su njihovu Otadžbinu u crno zavili. Tek sada razumemo zašto je naš veliki pesnik Gete učio srpski jezik. sada tek shvatamo zašto Bizmarkova poslednja reč na samrtnoj postelji beše - Srbija!

Ta pobeda je veća i uzvišenija od svake materijalne pobede! Takvu pobedu ćini mi se, mogli su izvojevati i zadobiti samo Srbi, odgojeni u njihovom svetosavskom duhu i junačkim srpskim pesmama koje je naš Gete tako mnogo voleo.

Ova pobeda će vekovima živeti u dušama nemaca, a o toj pobedi Srbima koji su je izvojevali, želeo sam da posvetim ovu moju poslednju svešteničku propoved.

ovo još nije završeno!

Spomenice i zahvalnice[uredi | uredi izvor]

500 izmena

Birokratska lenta

2005 činovnik