Kosovo Polje

Koordinate: 42° 38′ 15″ S; 21° 05′ 39″ I / 42.63750° S; 21.094167° I / 42.63750; 21.094167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kosovo Polje
Administrativni podaci
Država Srbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaKosovo Polje
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.12.919
Geografske karakteristike
Koordinate42° 38′ 15″ S; 21° 05′ 39″ I / 42.63750° S; 21.094167° I / 42.63750; 21.094167
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina543 m
Kosovo Polje na karti Srbije
Kosovo Polje
Kosovo Polje
Kosovo Polje na karti Srbije
Registarska oznakaPR
Veb-sajt
kk.rks-gov.net/fushekosove/

Kosovo Polje (alb. Fushë Kosovë, Fushë Kosova) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u centralnom delu Kosova i Metohije i pripada Kosovskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 12.919 stanovnika.[b]

Železnička stanica Kosovo Polje je bila četvrta po važnosti u Srbiji, posle Beograda, Novog Sada i Niša. Pored više domaćih linija, odvijao se i međunarodni saobraćaj na liniji AtinaSkopljeBeogradMinhen. Bio je glavno sedište železnice na Kosovu i Metohiji. Međutim, posle progona Srba 1999. godine, svu imovinu železnice uzurpirali su Albanci.

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Podaci o poreklu stanovništva iz tridesetih godina XX veka.[1]

iz Donje Morače

  • Miković (1 k.), Bulatović (2 k.) i Bukelić (3 k.) 1921.

iz Grahova

  • Bulajić (1 k.) 1921.

iz Nikšića

  • Đapić (1 k.) i Drašković (1 k.) 1921.

iz Gusinja

  • Šijaković (1 k.) 1921.

iz Kuča

  • Vujošević (1 k.) 1921.

iz Pipera

  • Mihajlović (1 k.) 1925.

iz Krivošija

  • Vuković (1 k.) 1921.

iz Like

  • Agbaba (1 k.), Lukić (2 k.), Budimirović (3 k.), Vukobrada (1 k.), Balaban (1 k.) i Zorić (1 k.).

iz Slovenije

  • Mihelić (1 k.) i Škerl (1 k.) 1925. (Slovenci).

iz Istre

  • Hekić (2 k.), Jerić (1 k.), Paulin (1 k.) i Kromiš (1 k.) 1925. (Slovenci).

iz Bosne

  • Doroslovac (1 k.), Vojinović (1 k.), Jovanić (3 k.) i Stefanović (1 k.) 1921.

iz Hercegovine

  • Šantić (1 k.), iz Mostara 1931.

iz Slavonije

  • Kolarić (1 k.) 1925. (Hrvati).

iz Srema

  • Glišan (2 k.), Nestorović (2 k.), Ludoški (2 k.), Isaković (1 k.), Ungurović (1 k.), Linjački (1 k.), Maletić (1 k.), Kovačević (2 k.), Lazić (1 k.), Barić (1 k.), Rađenović (1 k.), Mađarević (2 k.), Brlje (3 k.), Zubović (2 k.), Krstić (1 k.), Subotić (1 k.), Jovanović (1 k.), Marinković (1 k.), Krainović (1 k.), Šujica (2 k.) i Gulanović (1 k.), svi 1921. Poslednja tri roda su starinom iz Like.

Sremci povratnici iz Bugarske

  • Nikolić (1 k.), Popović (1 k.) i Vladisavljević (2 k.) doseljeni iz Bugarske 1921, iz Orehovca, gde su živeli petnaestak godina.

iz Banata

  • Ćurćin (2 k.), Petarski (1 k.), Miočin (1 k.), Karančev (1 k.), Vranješ (1 k.), Krstić (1 k.), Mudrić (1 k.) i Nemac Deh (1 k.), svi 1921. Ibračić (1 k.) takođe je iz Banata, ali u Kosovo Polje doseljen iz Toplice 1921.

iz Zaječara

  • Milovanović (1 k.) 1923.

iz Trstenika

  • Ilić (2 k.) 1921, Maksimović (1 k.) 1924.

iz Čačka

  • Jovović (1 k.) 1921.

iz Pirota

  • Ćirić ( 1 k.) 1924.

iz Župe (aleksandrovačke)

  • Šekularac (1 k.) 1926. Starinom je iz Crne Gore.

iz Niša

  • Oprijanović (2 k.) i Đaković (2 k.) 1926;

iz Prokuplja

  • Stojković (1 k.) 1921. i Manovski (1 k.) 1926. Starinom iz Srema.

iz Kuršumlije

  • Vrekić (1 k.) 1924.

iz Jablanice

  • Simonović (1 k.) i Vijatović (1 k.) 1924.

iz Vučitrna

  • Stanisavljević (1 k.) 1925, na kupljeno imanje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. godine grad je bio većinski naseljen Srbima i Crnogorcima. Nakon rata 1999. godine većina Srba i Crnogoraca je napustila Kosovo Polje. Kosovo Polje je potpuno promenilo etničku strukturu stanovništva zbog doseljavanja Albanaca iz Drenice, Podujeva i Medveđe, a izmenjen je i sam izgled grada. Nekada porodične kuće i mnoge restorane, po kojima je Kosovo Polje bilo poznato, zamenile su zgrade i poslovni objekti.

Etnički sastav prema popisu iz 1961.[2]
Srbi
  
1.641 67,7%
Crnogorci
  
515 21,2%
Albanci
  
144 5,9%
Hrvati
  
45 1,9%
Ukupno: 2.423
Etnički sastav prema popisu iz 1981.[3]
Srbi
  
5.399 41,8%
Albanci
  
2.831 21,9%
Romi
  
1.997 15,5%
Muslimani
  
1.268 9,8%
Crnogorci
  
1.220 9,4%
Ukupno: 12.917
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[4]
Albanci
  
12.295 95,2%
Aškalije
  
353 2,7%
Egipćani
  
79 0,6%
Srbi
  
48 0,4%
Turci
  
42 0,3%
Romi
  
30 0,2%
Bošnjaci
  
18 0,1%
Goranci
  
15 0,1%
Ukupno: 12.919

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 847
1953. 1.122
1961. 2.423
1971. 6.992
1981. 12.917
1991. 16.154

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
  2. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo.  COBISS.SR 155363340
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
  3. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  4. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
  5. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]