Pređi na sadržaj

Koca Marković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koca Marković
Lični podaci
Puno imeNikola Marković
Datum rođenja1795.
Mesto rođenjaPožarevac, Osmansko carstvo
Datum smrti16. mart 1836.(1836-03-16) (40/41 god.)
Mesto smrtiPožarevac, Kneževina Srbija
NarodnostSrbin
ReligijaPravoslavac
ProfesijaPolitičar, trgovac
Politička karijera
Politička
stranka
Nestranačka ličnost
23. april 1834 — 5. maj 1834.
MonarhMiloš Obrenović
Prethodniknema
NaslednikAleksa Simić
Predsedatelj Državnog sovjeta i njegove Zakonoizvršitelne časti
15. februar 1835 — 9. mart 1835.
MonarhKnez Miloš
Prethodniknema
NaslednikStefan Stefanović Tenka (v.d)
Avram Petronijević

Nikola Marković (Požarevac, 1795Požarevac, 17. mart 1836) bio je trgovac, ministar, predsednik Državnog saveta, odnosno prvi premijer Kneževine Srbije.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Najpre se bavio trgovinom stoke. Jedno vreme je, kao jedan od ortaka kneza Miloša u trgovini svinjama, izvozio i prodavao u Austriji svinje, koje je knez Miloš gajio u samoj varoši Požarevac, a napasao travom u okolini. Knez Miloš ga je 25. oktobra 1821. postavio za carinika na dubravičkoj i ramskoj skeli. Potom je bio sreski načelnik ramskog, mlavskog i požarevačkog sreza.

Zbog nezadovoljstva starešina i narodnih masa, knez Miloš je na Svetotrifunskoj skupštini 1834. obećao značajne zakonodavne i administrativne reforme i postavio pet ministara, u roku od dva i po meseca. Koca Marković je 23. aprila 1834. izabran za ministra finansija. Međutim, knez nikakvom uredbom nije odredio dužnosti ministara, a on sam nastavio je da se ponaša na isti način. Po izbijanju Miletine bune, savetovao je kneza da ne napušta zemlju.

Uplašen bunom Miloš je ipak odlučio da izda Sretenjski ustav, (2/14. februara 1835), po kome je on kao knez delio zakonodavnu i izvršnu vlast sa Državnim savetom. Koca Marković je tada postao predsednik Vlade Kneževine Srbije, a njegov kabinet je nosilo ime Razmotrilište popečiteljstava. Funkciju predsednika je obavljao od 3/15. februara 1835. Ustav je trajao svega 55. dana. Po ukidanju Sretenjskog ustava, postavljen je za predsednika upravnog Sovjeta u Kragujevcu.[2]

Bio je oženjen sestrom Stevče Mihailovića.

Umro je 1836. godine i sahranjen kod Saborne crkve u Požarevcu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]