Краљевска кобра

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevska kobra
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Reptilia
Red: Squamata
Podred: Serpentes
Porodica: Elapidae
Rod: Ophiophagus
Günther, 1864
Vrsta:
O. hannah
Binomno ime
Ophiophagus hannah
Cantor, 1836
Sinonimi
  • Dendroaspis Schlegel, 1837
  • Hamadryas Cantor, 1838 (non Hübner, 1804: preoccupied)
  • Naja Elliott, 1840

Kraljevska kobra (lat. Ophiophagus hannah) je zmija otrovnica iz roda Ophiophagus, rasprostranjena na području Indije i Jugoistočne Azije. Nalazi se na crvenoj listi IUCN od 2010. sa statusom ranjive vrste (engl. Vulnerable).

Kraljevske kobre su najveće zmije otrovnice na svetu. Njihova prosečna dužina iznosi 3 do 4 metra, a mogu biti duge i do pet i po metara. Za razliku od ostalih kobri koje se često nazivaju „pravim kobrama” i pripadaju rodu Naja, kraljevska kobra pripada monotipskom rodu Ophiophagus.[1] Naziv roda, koji u prevodu sa grčkog znači koja jede zmije, zmijožder ukazuje da su primarni plen kraljevske kobre druge zmije, uključujući i pitone, zmije iz roda Vipera i„prave” kobre. U odsustvu primarnog plena, love i guštere, ptice i glodare.

Kraljevska kobra nema najopasniji otrov, ali ga pri ujedu ispušta u mnogo većim količinama, dovoljnim da ubije 20 ljudi ili jednog slona. Kada je u opasnosti može se izdići i do metar iznad tla i proizvodi karakterističan zvuk sličan režanju psa.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kraljevska kobra, zapravo, nije kobra”. National Geographic Srbija. 29. 9. 2015. Pristupljeno 13. 10. 2019. 
  2. ^ Matković, Ivana (9. 1. 2012). „Moćne kraljevske kobre”. Biologija.com.hr. Pristupljeno 13. 10. 2019.