Pređi na sadržaj

Краљ Петар Први (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kralj Petar Prvi
Filmski poster
Izvorni naslovČarape kralja Petra
Žanrdrama
TvoracMilovan Vitezović
RežijaPetar Ristovski
ScenarioVladimir Ćosić
Milovan Vitezović
Petar Ristovski
ProducentLazar Ristovski
Petar Ristovski
Branislav Srdić
Glavne ulogeLazar Ristovski
Milan Kolak
Danica Ristovski
Radovan Vujović
Ivan Vujić
Aleksandar Vučković
Marko Todorović
MuzikaMiodrag Cicović
Dizajn zvukaAleksandar Protić
ScenografAljoša Spajić
SnimateljDušan Joksimović
MontažaNenad Pirnat
Supervizor montaže
Andrija Zafranović
Producentska
kuća
Zilion film Beograd
Stefikon Grčka
RTS
Filmski centar Srbije
Filmski centar Grčke
Godina2018.
Trajanje125 minuta
ZemljaSrbija Srbija
Jeziksrpski
IMDb veza

Kralj Petar Prvi je srpski ratni film iz 2018. godine.[1]

Režiju potpisuje Petar Ristovski a film je nastao po romanu Čarape kralja Petra, Milovana Vitezovića objavljenog 1994. godine a po scenariju Milovana Vitezovića, Vladimira Simića i Vladimira Ćosića.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Po istinitoj priči o srpskom kralju Petru Karađorđeviću, smeštenoj tokom Prvog svetskog rata. Iako pobednici prve dve bitke, srpska vojska, desetkovana i gladna, mora da se povuče preko ledenih albanskih planina. Kralju Petru se čini da je sve izgubljeno, sve dok ne nađe utehu u zavetu koji daje majci jednog vojnika: pronaći će njenog sina među izgubljenim vojnicima i dati mu par čarapa koji mu je majka napravila...[1]

Petar Karađorđević, kao mlad proteran je iz Srbije od strane suparničke dinastije Obrenović. Nikada nije uspeo da napravi čvrstu vezu sa zemljom iz koje je potekao, narodom čiji je potencijalni kralj, niti titulom koja mu po pravu pripada. Spletom istorijskih okolnosti, vraća se u domovinu, uvodi parlamentarnu demokratiju na dvor i započinje obnovu Srbije. Ali Srbiji se ne da da napreduje. Atentatom u Sarajevu počinje Prvi svetski rat. Posle dve herojske bitke na Ceru i Kolubari, vlada donosi odluku da je povlačenje neminovno. Tokom mučnog povlačenja preko albanskih planina kralj upoznaje Makrenu, majku vojnika Marinka. Nemoćna da sina pronađe u nepreglednim kolonama vojske i naroda koji se povlači, ona zavetuje samog kralja da mu, umesto nje, preda par čarapa koje je isplela. Nažalost, kralj smrznutog Marinka pronalazi prekasno, a Makrena umire na grobu mladog austrijskog vojnika, oplakujući u ime svih majki sve sinove – nevine žrtve rata.[3] Srpska vojska uz strašne gubitke stiže do Krfa i ostrva Vido – ostrva smrti ali i srpskog vaskrsnuća! Pred smrt, Petar Prvi podiže spomenik Makreni u njenom selu Slovac.

Na samrtnoj postelji ima jednu želju: da mu nazuju par čarapa koje nije uspeo da odnese Marinku.[4]

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Lazar Ristovski Kralj Petar I Karađorđević
Milan Kolak Marinko Spasojević
Danica Ristovski Makrena Spasojević
Ivan Vujić Momčilo Gavrić
Radovan Vujović Života
Aleksandar Vučković Prestolonaslednik-regent Aleksandar Karađorđević
Marko Todorović Princ Đorđe Karađorđević
Tanasije Uzunović Vojvoda Radomir Putnik
Branko Jerinić General/Vojvoda Stepa Stepanović
Svetozar Cvetković General/Vojvoda Živojin Mišić
Nebojša Kundačina General Petar Bojović
Ljubiša Savanović Pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis
Marko Baćović Nikola Pašić
Ivan Marković Posilni kralja Petra
Ratko Ignjatov Pobožni vojnik
Božidar Bekirović vojnik Ciga
Dragan Boža Marjanović Pukovnik Milivoje Stojanović Brka

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Kralj Petar I”. Filmski centar Srbije. Arhivirano iz originala 12. 02. 2021. g. Pristupljeno 5. 2. 2021. 
  2. ^ "Snimiću vestern o kralju Petru I, čoveku od krvi i mesa, a ne ikoni"
  3. ^ Završen film o kralju Petru („Politika”, 2. avgust 2018)
  4. ^ „LAZA RISTOVSKI: Film “Kralj Petar Prvi” smo napravili u slavu Srbije”. Arhivirano iz originala 06. 12. 2018. g. Pristupljeno 05. 12. 2018. 

Napomene[uredi | uredi izvor]

  • Premijera je bila planirana 11. novembra 2018, ali je prolongirana premijera zbog obimnosti i većih zahteva produkcije tokom postprodukcionog procesa.

Ekipi je ostalo nekoliko snimajućih dana u Grčkoj na ostrvu Krf gde se trebalo snimiti sama srž i ponovno rađanje države Srbije posle ogromnih gubitaka, što su trebalo da budu najvažnije i produkcijski najzahtevnije i najskuplje scene u filmu i jer su nedostajala izvesna dodatna novčana sredstva za završetak realizacije filma.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]