Kretanje konja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Konj u kasu

Postoji više načina kretanja konja, bilo prirodno ili kao rezultat specijalizovanog treninga.[1]

Hod[uredi | uredi izvor]

Hod

Hod je kretanje četiri takta u kojem se sve četiri noge jedna sa drugom podižu i spuštaju na tlo (zadnja desna – prednja desna –zadnja leva – prednja leva). Hod je jedino kretanje u kojem nema trenutka lebdenja (kad su sve četiri noge u vazduhu). Greške su u hodu kratki koraci i nejednaki redosled nogu.

Među vrstama hoda uvek moraju postojati razlike u daljini koraka i prekoračenju otisaka kopita kopita prednjih nogu.

Četiri vrste hoda:

  1. srednji
  2. prikupljeni
  3. produženi
  4. slobodni

Kas[uredi | uredi izvor]

Kas

Kas je kretanje u dva takta u kojem se istovremeno pokreće jedan dijagonalni par nogu (npr. prednja leva i zadnja desna), zatim sledi trenutak lebdenja te drugi dijagonalni par nogu (prednja desna i zadnja leva).

Četiri vrste kasa:

  1. radni
  2. srednji
  3. prikupljeni
  4. produženi

Galop[uredi | uredi izvor]

Galop

Galop je kretanje konja u tri takta. Postoji levi i desni galop. U levom galopu konj prvo podiže zadnju desnu nogu, zatim istovremeno zadnju levu i prednju desnu, zatim prednju levu (koja je vodeća noga), zatim sledi trenutak lebdenja. Sledeći korak se nastavlja ispočetka. Greške u galopu su unakrsni galop (kada konj prednjim nogama galopira npr. desni galop, a zadnjim levi galop i obrnuto), zatim četvorotaktni galop (kod kojeg se dijagonalni par nogu ne podiže istovremeno s tla, već se prednja noga podiže pre unutrašnje zadnje noge).

Četiri vrste galopa:

  1. radni
  2. srednji
  3. prikupljeni
  4. produženi
  5. produženje koraka galopa

Posebne vrste kretanja[uredi | uredi izvor]

Osim hoda, kasa i galopa, još dve vrste kretanja su specifične za određene vrste konja: toelt[2] i pas.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ensminger, M. E. Horses and Horsemanship 6th edition USA: Interstate Publishers 1990 ISBN 978-0-8134-2883-3. str. 65-66.
  2. ^ „World Toelt”. youtube.com. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]