Krivi Vir
Krivi Vir | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Opština | Boljevac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 549 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 49′ 20″ S; 21° 44′ 56″ I / 43.8223518° S; 21.7490029° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 442 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 19375 |
Pozivni broj | 030 |
Registarska oznaka | ZA |
Krivi Vir je naselje u Srbiji u opštini Boljevac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 549 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 802 stanovnika).
Krivi Vir je mesto gde je izbila Timočka buna, tradicionalni stočarski kraj, gde je nastao poseban soj ovce -- krivovirska žuja
Ovde se nalaze Manastir Lozica i Izvor Pećura.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Krivi Vir živi 514 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 60,2 godina (57,7 kod muškaraca i 62,4 kod žena). U naselju ima 242 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,27.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Do 1804, Krivi Vir je, kao i čitava Timočka krajina (poznata u ono vreme pod imenom Crna Reka), pripadao Vidinskom pašaluku. Početkom godine 1807, po zauzimanju Beograda, u Krivi Vir je iz ustaničke Srbije stigao hajduk Veljko sa nekoliko stotina bećara, i načinivši u selu šanac kao svoje glavno uporište, pobunio je čitavu Krajinu. Po propasti ustanka 1813. Crna Reka bila je podčinjena turskom muselimu u Zaječaru. Krivi Vir je pripojen Kneževini Srbiji 1833, prilikom pripajanja 6 nahija za vlade kneza Miloša Obrenovića, i postao je deo Boljevačkog sreza Crnorečkog (Zaječarskog) okruga. Godine 1870. selo je imalo 361 poresku glavu (tj. punoletnih seljaka koji plaćaju porez) i otprilike 4 puta više stanovnika (oko 1.400).[1]
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 2 | ||
80+ | 17 | 36 | ||
75—79 | 35 | 35 | ||
70—74 | 40 | 44 | ||
65—69 | 36 | 45 | ||
60—64 | 24 | 28 | ||
55—59 | 18 | 22 | ||
50—54 | 18 | 19 | ||
45—49 | 16 | 10 | ||
40—44 | 11 | 7 | ||
35—39 | 8 | 8 | ||
30—34 | 4 | 7 | ||
25—29 | 8 | 2 | ||
20—24 | 6 | 3 | ||
15—19 | 7 | 7 | ||
10—14 | 5 | 3 | ||
5—9 | 9 | 4 | ||
0—4 | 2 | 2 | ||
Prosek : | 57,7 | 62,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 249 | 42 | 173 | 26 | 8 | 0 |
Ženski | 275 | 16 | 167 | 88 | 4 | 0 |
UKUPNO | 524 | 58 | 340 | 114 | 12 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 130 | 103 | 0 | 1 | 14 |
Ženski | 95 | 79 | 0 | 0 | 4 |
UKUPNO | 225 | 182 | 0 | 1 | 18 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 4 | 1 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 5 | 2 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 9 | 3 | 1 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 2 | 1 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | 1 |
UKUPNO | 0 | 2 | 1 | 2 | 2 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 2 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 4 |
Galerija Izvor Pećura, Izvor Crnog Timoka u selu Krivi Vir[uredi | uredi izvor]
-
Izvorište Crnog Timoka
-
Izletište pored izvora Crnog Timoka
-
Mala Klisura pored izvorišta Pećura
-
Izvor crnog Timoka u selu Krivi Vir
-
Nedaleko od izvora Crnog Timoka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Milićević, Milan Đ. (1876). KNEŽEVINA SRBIJA. Beograd: Državna štamparija. str. 886, 917.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.