Krij
| Krij | |
|---|---|
| Porodica | |
| Potomstvo | Astrej, Palant i Persej |
| Roditelji | Uran i Geja |
| Porodica | Tetija, Hronos, Reja, Teja, Hiperion, Temida, Okean, Mnemosina, Kej, Feba, Japet, Kiklopi i Hekatonhiri |
U grčkoj mitologiji, Krij (starogrčki: Κρεῖος[1] ili Κριός, Kreios/Krios) je jedan od Titana prema listi u Hesiodovoj Teogoniji, sin je boga neba Urana i Geje boginje zemlje.
Kao najmanje individualizovan među Titanima, [2] bio je srušen u Titanomahiji. M. L. Vest sugeriše kako je Hesiod dopunio osnovnu grupu Titana — dodajući tri figure iz panhelenske tradicije iz Delfija: Keja, i Febe, čije ime je preuzeo Apolon sa proročicama, i Temide.[3] Među mogućim daljim dopunama grupe Titana bio je Krij, koji je prema Hesiodu bio otac Perseja i deda Hekati. Prema Vestu, Hesiod je bio " entuzijasta evangelista ".
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Iako je "krios" bio i drevna grčka reč za "ovan", Titanova pozicija u grčkom podzemnom svetu nije označavala klasičnu povezanost sa savežđem Ovna. Ovan je prvo vidljivo sazvežđe na nebu u prolećnoj sezoni, i označavao je početak nove godine u drevnom grčkom kalendaru.
Rodoslov[uredi | uredi izvor]
Zajedno sa Euribijom, ćerkom Geje i Ponta, roditelj je Astreju, Palantu i Perseju. Spajanjem Astreja sa Eos, boginjom Zore, rođen je Zefir, bog zapadnog vetra.
| Krijovo porodično stablo [4] |
|---|
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Krij je verovatno priključen listi Titana kako bi upotpunio desetogodišnju borbu sa dvanaest olimpskih bogova[9] u Titanomahiji, ali bez specifične uloge u borbi. Kada je rat izgubljen, Krij je proteran zajedno sa ostalim Titanima u još niži podzemni svet od Hadov koji se zove Tartar.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Etymology uncertain: traditionally considered a variation of κρῑός "ram"; the word κρεῖος was also extant in Ancient Greek but only in the sense of "type of mussel" [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. februar 2012)[2][mrtva veza].
- ^ "About the other siblings of Kronos no close inquiry is called for," observes Friedrich Solmsen, in discussing "The Two Near Eastern Sources of Hesiod", Hermes 117.4 (1989:413–422) p. 419. "They prove useful for Hesiod to head his pedigrees of the gods", adding in a note "On Koios and Kreios we have to admit abysmal ignorance."
- ^ M.L. West, "Hesiod's Titans," The Journal of Hellenic Studies 105 (1985), pp. 174–175.
- ^ Hesiod, Teogonija 132–138, 337–411, 453–520, 901–906, 915–920; Caldwell, pp. 8–11, tables 11–14.
- ^ Iako obično kćerka Hiperiona i Teje, u Hesiodovoj Teogoniji 371–374, u Homerskim Himnama po Hermesu (4), 99–100, Selena je kćerka Palanta, sina (inače nepoznatog) Megamedesa.
- ^ Prema Hesiodovoj Teogoniji 507–511, Klimena, jedna od Okeanida, kćerka Okeana i Teje, i Hesiodovoj Teogoniji 351, bila je majka Japetovih sinova Atlasa, Menetija, Prometeja, i Epimeteja, dok prema Biblioteki (Pseudo-Apolodor]], 1.2.3, druga Okeanida, Azija bila je majka Japetovih sinova.
- ^ Prema Platonovom delu Kritiji, 113d–114a, Atlas je sin Posejdona i smrtnice Kleite.
- ^ U Eshilovom delu Okovani Prometej 18, 211, 873 (Sommerstein, pp. 444–445 n. 2, 446–447 n. 24, 538–539 n. 113) Prometej je sin Temide.
- ^ About.com's Ancient/Classical History section Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. jun 2011); Hesiod, Teogonija 617-643: "So they, with bitter wrath, were fighting continually with one another at that time for ten full years, and the hard strife had no close or end for either side..."
| Normativna kontrola: Ljudi |
|---|
