Krf
Ovaj članak se u velikoj meri ili u potpunosti oslanja na jedan izvor. (jul 2019) |
Κέρκυρα | |
---|---|
Geografija | |
Koordinate | 39° 35′ 00″ S; 19° 52′ 00″ I / 39.583333° S; 19.866667° I |
Površina | 579 km2 |
Dužina | 85 km |
Širina | 18 km |
Visina | 906 m |
Najviši vrh | Pantokrator |
Administracija | |
Najveći grad | Krf |
Demografija | |
Stanovništvo | 102071 (2011) |
Gustina st. | 176,29 stan./km2 |
Krf (grč. Κέρκυρα [Kérkyra] — Kerkira, antgrč. Κόρκυρα [Kórkyra] — Korkira), drugo po veličini, od sedam većih Jonskih ostrva, a ujedno i jedno od najlepših grčkih ostrva.[1] Krf leži u Jonskom moru, koje je deo Sredozemnog mora, a sjeverno se spaja sa Jadranskim. Takvim položajem obezbeđuje sebi mesto najsevernijeg značajnijeg ostrva Grčke.
Ostrvo Krf sa okolnim ostrvcima i hridima čini zasebnu opštinu, koja potpada pod okrug Krf.
Naziv[uredi | uredi izvor]
Prema grčkoj mitologiji, ostrvo je dobilo ime po kćerki rečnog boga Asopa, nimfi Kerkiri, koju je oteo Posejdon. U Homerovoj Odiseji čitamo da je Odisej ovde našao sklonište na kraju svojih lutanja, gde su ga ugostili kralj Alkinos i njegova kćerka Nafsika.[1]
Druga i verovatno tačnija pretpostavka o poreklu imena vezana je za prevod naziva na grčki, gde on znači „greben pun vrhova”.
Položaj ostrva[uredi | uredi izvor]
Krf se nalazi na krajnjem severozapadu Grčke u Jonskom moru. Dva km severnije od Krfa nalazi se albanska obala. Krf je mnogo bliži njenoj obali (oko 3 km) nego obali Epira (oko 15 km), njemu najbliže grčke periferije na jugoistoku. Južno od Krfa nalaze se druga Jonska ostrva, a najbliža su mu Paksi i Antipaksi (oko 15 km).
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Krf je ostrvo izduženog oblika. Ostrvo je izduženo u pravcu sever-jug oko 64 km, a širine do 20 km.[1] Sever je najbrdovitiji (vrh Pankrator na 906 m n. v.), središnji deo manje, a jug je više valovit. Obala je razuđena i pravi brojne male zalive, poluostrva, zemljouze, i posebno značajno za privredu brojne male i čiste plaže.
Klima na ostrvu je sredozemna. Leta su topla, ali ne toliko žarka kao na Egejskom moru. Zime su blage sa retkim temperaturama ispod 10 stepeni. Posebnost Krfa je u većoj vlažnosti i količini padavina (oko 1200 mm godišnje). Zbog toga je u poređenju sa ostalim dijelovima Grčke, Krf osoben po svojoj veoma bujnoj vegetaciji.[1] Stoga su Grci ovo ostrvo i nazvali „Zeleno ostrvo”.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Krf spada u bogatija ostrva Grčke. Zahvaljujući većoj vlažnosti poljoprivreda je razvijena i savremena, posebno na nižem i ravnijem jugu. Dominiraju masline i agrumi.
Zanati su bili tradicionalno razvijeni, čemu je doprinela i bliska veza ostrva sa bogatijim Zapadom.
Turizam se razvija još od kraja 19. veka, a danas je on visoko razvijen. Pored izvanrednih uslova za razvoj letnjeg turizma, tu je i očuvan stari grad Krf, u kome se lako mogu sagledati uticaju sa Zapada.
Na Krfu postoji međunarodni aerodrom kao i univerzitet, na kojem se izučavaju istorija, muzika, jezik kao i bibliotekarstvo i Arhiviranje. Krf se ubraja među najimućnije regione u Grčkoj. Glavno mjesto ostrva je grad Krf.
Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]
Povoljni klimatski uslovi i plodno zemljište omogućavaju gajenje sredozemnih kultura. Među biljnim kulturama prvo mesto zauzimaju maslina i vinova loza. Gajenje maslina na Krfu je naročito razvijeno na brežuljcima ostrva Krfa.Skoro polovina proizvodnje u Grčkoj je zastupljena na ovom ostrvu. Neka stabla maslina su stara i po tri stotine godina. Tu se gaji i vinova loza od koje se pravi kvalitetno vino. Na ostrvu Krfu je proizvodnja vina mala i služi za potrošnju njegovog stanovništva.[2]
Podaci[uredi | uredi izvor]
- Sedište uprave: Grad Krf
- Stanovništvo (ostrvo/grad Krf): 102071 (2011) / 32.095 (2011,) (113.000 (2001) / 45.000 (2006))
- Gustina stanovništva : 176 stanovnika/km²
- Opštinski broj : 22xx
- Gradskih opština : 13
- Seoskih opština : 3
- Pozivni broj : 030-266x0
- Poštanski broj : 49x xx
- HASC : CF
- ISO 3166-2 : GR-22
- FIPS-kod : ?
- Auto oznake : IO, IM (stare oznake, još upotrebljive) PZx, KYx (Kerkyra)
- Dominantni privredni faktori: maslinovo ulje i turizam
- Moneta: Evro
- Internacionalni aerodrom-kod: CFU
- Geografski položaj: 39° 50´ do 39° 20´ Sgš. i 19°40´ bis 20°10´ Igd.
- Veb strana : [www.corfu.gr] (Engleski i Grčki)
- Telekomunikacija:
- Analogni prenos, ISDN-Telefon i DSL (OnDSL)
- Četiri Internet kafea sa cijenama od 2-3 evra po času (stanje 2003)
Život na Krfu[uredi | uredi izvor]
Životni troškovi na ostrvu se ne razlikuju mnogo od drugih gradova Grčke.
Domaće stanovništvo u većim mjestima ostrva sa turistima uglavnom razgovara na engleskom i italijanskom jeziku.
Snabdijevanje ostrva je prilično dobro, pa se u svakom mjestu može naći trgovina a nisu rijetke i benzinske pumpe.
Stanovništvo Krfa se uglavnom bavi turizmom i poljoprivredom (masline, vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo. (Spoljašnje veze (1))
Turizam[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak sadrži tekst koji je napisan kao reklama. |
Veliki broj turista iz: Engleske, Nemačke, Italije, Severne Makedonije i Srbije tokom leta poseti ostrvo Krf. Ostrvo posjeduje veliki broj: hotela, kuća i soba za izdavanje i mesta za kampovanje. Veliki broj turista, u špicu sezone, dolazi iz susedne Italije avionima i brodovima.
Od aprila do oktobra otvoren je internacionalno poznati teren golf (18-rupa par 72-Parcour).
Pored uobičajene turističke gastronomije, ostrvo posjeduje veliki broj domaćih, tradicionalnih taverni.
Vrh brda Pantokratora zimi je retko prekriven snijegom, a na njemu se nalazi i meteorološka stanica. Iz zapadnoevropskih zemalja tokom sezone ima veliki broj krajnje jeftinih avio-letova (Lastminute) tako da je u tom periodu teže pronaći dobar smještaj.
Na Krf se nalazi veći broj interesantnih geografskih „objekata” kao što su: ostrva, zalivi i uvale. Zbog uticaja raznih kultura tokom istorije (Venecija, Engleska, Francuska, Grčka) može se reći da je Krf ostrvo: pesme i muzike, umetničke inspiracije, kombinacija kosmopolitskog i tradicionalnog. Krf ima lepe plaže i interesantne vidikovce i nalazi se na zapadu Grčke i najsevernije je ostrvo u Jonskom moru.
Sam grad, Krf, je poznat po dve tvrđave i starom gradu smeštenom između njih. Najbliža ostrva su Paksos i Antipaksos, a dalja su Lefkada, Itaka, Kefalonija i Zakintos.
Na nekoliko minuta vožnje čamcem od grada Krfa nalazi se malo ostrvo Vido, poznato iz Prvog svetskog rata, kada se na njemu nalazila bolnica za srpske vojnike koji su došli na Krf posle prelaska preko Albanije. Veliki broj srpskih ratnika je sahranjen u moru kraj ostrva, u „Plavoj grobnici”.
Veća mjesta[uredi | uredi izvor]
Krf je glavni grad ostrva. Grad leži na istočnoj obali ostrva, na sjeverozapadno izdvojenom brdu. Krf kao grad posjeduje osiguranu luku iz koje se redovno saobraća sa Brindisijem, Patrom i Igumenicom.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]
- Ahileon, vila carice Elizabete Austrijske (Sisi), koja je rado boravila na Krfu. Vilu je docnije kupio nemački car Vilhelm II
- Manastir Pondikonisi (Pondikonissi) na tzv. „Mišijem ostrvu”
- Uvala sa manastirom od Palajokastrice (Palaiokastritsa)
- Pješačke staze prema Pantokratoru sa tradicionalnom tavernom 3 km prije vrha
- Plaža Glifada
- Najstarije selo na ostrvu Palaja Peritsia (Palaia Peritheia)
- Ostrvo Vido nalazi se tačno preko puta grada Krfa. Tu se nalazi srpski ratni mauzolej iz Prvog svjetskog rata, u kojem je sahranjeno 3.000 srpskih vojnika, a u moru oko ostrva, (Plava grobnica), počiva još oko 20.000 Srba.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Grčko ime Korkira (antgrč. Κόρκυρα [Kórkyra]) ostrvo je dobilo prema predanju o nimfi Korkiri, koju je bog mora Posejdon donio na ovo ostrvo. Feakas (antgrč. Φαίακας [Phaíakas]), dijete iz ove veze, je bio praotac Feačana, jednog gostoprimljivog naroda, koji je prihvatio junaka Odiseja na njegovom putovanju za Itaku.
Praistorija[uredi | uredi izvor]
Povećavanjem površine mora, Krf je prije oko 9000 godina odvojen od kopna. Lovci i sakupljači naselili su ovo ostrvo u neolitu. U bronzano doba, ostrvo je iznova naseljeno.
Antika[uredi | uredi izvor]
Grčki naseljenici iz Eretrije u 8. vijeku p. n. e. osnovali su prvi grad na ostrvu i nazvali su ga prema njihovoj boginji Korkuri (antgrč. Κόρκυρα [Kórkyra]). Krajem 7. vijeka p. n. e. kolonisti iz Korinta preuzeli su vlast nad ostrvom. U jednoj velikoj pomorskoj bici, Kerkiri je pošlo za rukom da se oslobodi prevlasti Korintćana. Kerkira je potom postala morska sila.
480. p. n. e. Krf je predstavljao drugu po jačini flotu Grčke. Međutim 60 brodova koje su imali, nije aktivno učestvovalo u ratu protiv Persijanaca. Istoričar Tukidid (antgrč. Θουκυδίδης [Thoukydídēs]) smatra da je prvenstveno konflikt između Krfa i Korinta radi grada Epidamnosa, kao i pružen savez Atine Krfu, jedan od glavnih povoda za izbijanje Peloponeskog rata.[2]
U 4. vijeku p. n. e Krfljani su pokazali pretenzije i na teritoriju kopna. Pod svojom vlašću svojevremeno su držali Butrint, i važan polis Haones (lat. Chaones).
U helenističko doba (od 300. p. n. e.) nezavisnosti Krfa zaprijetila je opasnost. Ostrvo su napadali pljačkaši iz Sirakuze. Podržali su ih makedonski kraljevi koje su sljedili ilirski pirati. Ostrvo su koristili za pljačke rimskih trgovačkih brodova.
U toku rata Rimljana protiv ilirske kraljice Teute, Krf je postao prva rimska provincija u Grčkoj. Kasnije Krf postaje dio rimske provincije Makedonije, a u doba cara Avgustina dodijeljeno je provinciji Epir.
U 3. vijeku Krfljani su poprimili hrišćanstvo, posredstvom svetog Jasona i svetog Sosipatera.
Srednji vek[uredi | uredi izvor]
Od 395. godine Krf je podelom Rimskog carstva pripao Istočnom rimskom carstvu. Ostrvo su osvajali Saraceni, a u 11. veku osvojio ga je normanski vojvoda Robert Gviskar (Robert Guiscard). Tokom 4. krstaškog rata, poslije 1204. godine, Krf dospeva pod vlast epirskih despota, 1267. godine ga osvaja kraljevina Napulj, a u 14. vijeku preuzima ga republika Venecija. Na ostrvu se uticaji zapadno-feudalne kulture i domaće grčko-pravoslavne tradicije spajaju u jednu samostalnu kulturu.
Novo doba[uredi | uredi izvor]
Od 16. do 18. vijeka istorija Krfa se vezuje za stalna ratovanja protiv Turaka. Oni su pljačkali ostrvu, međutim stara tvrđava i Anđelokastro (Angelókastro) su uspjeli da se odbrane. Venećani su naredili odstranjivanje mnogih vinograda, a potom naredili uzgajanje maslina. Po padu Republike Venecije, Francuska je preuzela sva Jonska ostrva pod svoju vlast 1797. godine. Kratko vrijeme, od (1798—1807) Krf je bio ruski protektorat. A potom ponovo usljeđuje francuski period sve do 1814. godine.
Godine 1815. Krf je proglašen dijelom Republike Jonskih ostrva pod engleskim protektoratom. U britansko vrijeme ostrva izgrađen je veliki dio moderne infrastrukture, kao što je 700 km duga ulična mreža, koja se broji među najgušće u cijeloj Grčkoj.21. maja 1864. Krf je proglašen za dio Grčke.
Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]
Tokom Prvog svjetskog rata Krf je bio 1916/1917. sjedište srpske vlade u progonstvu, a 1917. godine tu je potpisan „Krfski pakt” kojim je zaključeno stvaranje Jugoslavije.
Posle više od mesec dana teških marševa, po lošem vremenu, srpska vojska se okupila kod Skadra, Drača i Valone, odakle se povukla na Krf, na kom se do aprila prikupilo 151.828 vojnika i civila. Prvo iskrcavanje na Krfu, 'Ostrvu spasa' kako su ga prozvali Srbi, bilo je u pristaništu u Guviji [Govino], šest kilometara severno od grada Krfa.
Na ostrvu su formirani gotovo svi nivoi organizacije državne uprave. Narodno pozorište na Krfu bilo je ustupljeno od strane krfskih vlasti za zasedanje srpskog Parlamenta od 19. januara 1916. do 19. novembra 1918. dok je u hotelu Bela Venecija bila smeštena srpska Vlada. Izlazile su i Srpske novine u tiražu od deset hiljada primeraka. Štampane su mnoge knjige kao i udžbenici za decu. Na Krfu je formirana srpska osnovna škola sa 290 učenika i niža gimnazija sa 120 đaka. Organizovana su sportska društva, održavale su se fudbalske utakmice sa savezničkim ekipama.
Tokom boravka na Krfu Srbi su uspostavili jake veze sa lokalnim stanovništvom, koje traju do današnji dana. Dosta Srba je ostalo da živi na ostrvu, sklopljeni su mnogi brakovi. Tako je vlasnik hotela Bela Venecija u kome je bila smeštena srpska vlada, Janis Gazis, udao sve tri svoje ćerke za Srbe. Regent Aleksandar i drugi srpski oficiri krstili su mnogu krfsku decu. Ipak, najuverljivije svedočanstvo o neizbrisivom tragu boravka Srba na Krfu je to da su se u rečniku današnjih, pogotovo starijih Krfljana zadržale reči: 'tata', 'baba, glava', 'kuća'
Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]
U Drugom svjetskom ratu Krf su teško bombardovali Italijani, a zatim Nijemci i pritom ga djelimično uništili.
Jedna Krfska bitka takođe je ovjekovječena na jednoj modernijoj ruskoj srebrnoj kovanici.
Od 1960. godine[uredi | uredi izvor]
Usljed pritoka velikog broja turista, rasulo poslije Drugog svjetskog rata se napokon zaustavilo. 1994. godine Krf je bio domaćin skupa vrhova članica Evropske unije.
Vreme[uredi | uredi izvor]
Vremenske prognoze | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec |
Ø Sunčanih dana/sati | 4 | 5 | 7 | 7 | 9 | 10 | 12 | 11 | 9 | 6 | 4 | 2 |
Vazduh [°C] | 14 | 15 | 16 | 19 | 23 | 28 | 31 | 32 | 28 | 23 | 19 | 16 |
Voda [°C] | 13 | 13 | 14 | 15 | 18 | 22 | 23 | 24 | 23 | 21 | 17 | 14 |
Ø Kišnih dana | 13 | 11 | 9 | 7 | 5 | 2 | 1 | 1 | 5 | 9 | 12 | 15 |
Aktuelna vremenska prognoza[uredi | uredi izvor]
Spisak opštinskih jedinica[uredi | uredi izvor]
Novom upravnom podelom države nekadašnja prefektura Krf je postala okrug Krf, a pojedinačne opštine u okviru prefekture su spojene u dve opštine. Nekadašnje opštine na ostrvu Krf su postale područne jedinice opštine Krf.
Opštine | Broj stanovnika1 | YPES-broj | Sjedište | Poštanski broj | Pozivni broj |
---|---|---|---|---|---|
Gradske opštine (dími) | |||||
Ahilis (grč. Δήμος Αχιλλείων) | 10.319 | 2602 | Vrioni | 490 84 | 26610-39 |
Ajos Jorgos (grč. Δήμος Αγίου Γεωργίου) | 4.958 | 2601 | Agros | 490 83 | 26630-7 |
Krf (grč. Κέρκυρα / Δήμος Κερκυραίων) | 39.387 | 2607 | Krf | 491 00 | 26610 |
Espri (grč. Δήμος Εσπερίων) | 8.136 | 2604 | Velonades | 490 81 | 26630-7 |
Feakes (grč. Δήμος Φαιάκων) | 6.488 | 2616 | Ipsos | 490 83 | 26610-97 |
Kasiopi (grč. Δήμος Κασσωπαίων) | 2.787 | 2606 | Kasiopi | 491 00 | 26630-91 |
Korizi (grč. Δήμος Κορισσίων) | 5.206 | 2608 | Arhirades Kerkiras | 490 80 | 26620-5 |
Lefkimi (grč. Δήμος Λευκιμμαίων) | 6.704 | 2609 | Lefkimi | 490 80 | 26620-2 |
Melitiis (grč. Δήμος Μελιτειέων) | 6.690 | 2611 | Moretika | 490 81 | 26610-7 |
Paleokastrica (grč. Δήμος Παλαιοκαστριτών) | 4.395 | 2613 | Paleokastrica Lakonon | 490 83 | 26630-4 |
Parelii (grč. Δήμος Παρελίων) | 7.197 | 2615 | Kokini | 491 00 | 26610-9 |
Paksi (grč. Δήμος Παξών)2 | 2.438 | 2614 | Hajos | 490 82 | 26620-3 |
Tinalion (grč. Δήμος Θιναλίων) | 5.512 | 2605 | Aharavi (Αχαράβη) | 491 00 | 26630-63 |
Seoske opštine (kinótites) | |||||
Erikuza (grč. Ερρεικούσα / Κοινότητα Ερεικούσσης) | 698 | 2603 | Erikuza | 491 00 | 26630-7 |
Matraki (grč. Μαθράκι / Κοινότητα Μαθρακίου) | 297 | 2610 | Metraki | 491 00 | 26630-71 |
Otoni (grč. Οθωνοί / Κοινότητα Οθωνών) | 663 | 2612 | Otoni | 491 00 | 26630-71 |
Ukupno | 111.975 |
1 Stanje 2001.
2 Pored ostrva Paksi (grč. Παξοί) obuhvata i ostrvo Antipaksi (grč. Αντίπαξοι).