Kutub minaret

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kutub minaret
Svetska baština Uneska
Zvanično imeKompleks Kutub minareta
MestoMehrauli, Indija Uredi na Vikipodacima
Koordinate28° 31′ 28″ S; 77° 11′ 08″ I / 28.524382° S; 77.18543° I / 28.524382; 77.18543
Uključuje
  • Qutb Minar
  • iron pillar of Delhi Edit this on Wikidata
KriterijumKulturno dobro: iv
Upis1993. (17. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/233

Kompleks Kutub minareta (takođe poznat i kao Kutb ili Kutub, Urdu: قطب منار) čine ruševine drevnih hinduističkih hramova koji su uništeni kako bi se njihovo kamenje iskoristilo za izgradnju islamskog kompleksa s velikim tornjem u Delhiju u (Indija) koji sa svojih 72,5 m visine predstavlja najviši minaret od opeke na svetu[1]. Njegova izgradnja je započela 1193. godine po naredbi Kutb-ud-din Aibaka, prvog muslimanskog vladara Indije, a najviši sprat minareta je dovršen 1386. godine za vladavine Firuz Šah Tugluka. Oko minareta nalazi se nekoliko mauzoleja, veličanstveni portal Alai-Darvaza (1331), i 20 srednjovekovnih građevina i ruševina, koji s minaretom čine najpopularniju turističku atrakciju Delhija. Kompleks je upisan na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji 2010. godine kao jedan od najranijih i najimpresivnijih primera indo-islamske arhitekture.

Istočni ulaz Kutub džamije s hinduističkim elementima

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kutub minaret

Kamen temeljac minareta postavio je Kutb-ud-Din Aibak 1192. godine nakon pobede muslimana nad Hindusima, a u želji da nadmaši minaret u Džamu (Avganistan). Materijal za njegovu izgradnju je došao od 27 starijih džainističkih i hinduističkih hramova na ovom lokalitetu koji su uništeni kako bi se mogao izgraditi kompleks. Njegov naslednik, Ala-ud-din Kilji je 1211. godine izgradio veličanstveni portal, a drugi naslednik, Šams-ud-din Iltutmiš je 1236. godine minaretu dodao još tri sprata. Prema natpisima na površini minareta, Firuz Šah Tugluk (1351—1388) ga je dovršio 1368, a Sikandar Lodi II (1489—1517) ga je dao popraviti nakon oštećenja 1505. godine. Godine 1800, Kutub minaret je oštećen, a 1829. godine popravio ga je vojnik britanske vojske i inžinjer, R. Smit.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Građevine u Kompleksu Kutub su:

  • Kutub minaret ima pet spratova jasno određenih balkonima ukrašenih čipkastim reljefima. U osnovi ima razmeru 14,3, dok se prema vrhu sužava na 2,5 metra. Unutra ima 379 stuba koje prolaze kroz brojne nadvođene valjkaste prolaze. Spoljašnju fasadu čine kanelurani polustupovi od kojih svaki drugi ima oštar rub, izgrađeni od 40 cm debelih opeka i kamena peščara. Oni su horizontalno podeljeni trakama s klaigrafskim natpisima sura iz Kurana, čime minaret dobiva izgled povezanog pruća (ili buketa cveća)
  • Džamija Kuvat ul-Islam iz 1193. godine je najstarija džamija u Indiji i najraniji primer Guridske arhitekture. Izgrađena je, prema jednom persijskom natpisu unutra, od delova građevina 27 hinduističkih građevina koje su tu srušene. Džamija ima popločano dvorište dimenzija 43 x 32 m, okruženo stupovima koje je Iltutmiš dodao 1210—20. godine. Pročelje visine 16 metara je izgrađeno 1196. godine, a ukrašeno je arapskim natpisima i motivima kasnije. Unutrašnjost je ispunjena stupovima i nadsvođena kupolama i lukovima iz hindu mandapa (dvorana), a kasnija proširenja imaju jasniji muslimanski izgled.
  • Portal Alai čini prolaz od crvenog peščara nadsvođen kupolom i dekoriran inkrustacijama od mramora i arapskim natpisima u nask pismu. On predstavlja izvanredno umeće turskih umetnika i najraniji primer prave islamske arhitekture i dekoracija u Indiji.
  • Alai minaret je trebalo da bude duplo veći od Kutab minareta, ali napušten je nakon što je dosegao tek 24,5 metra.
  • Gvozdeni stup je 7,21 metra visok i 6,5 tona težak stup koji je podigao budistički Maurijski vladar Čandragupta II (375—414.), a koji je na ovo mesto preneo hinduistički vladar Aanagpal u 10. veku kako bi stajao ispred njegovog novog Višnuovog hrama. Natpisi na sanskrtu na njemu ističu kako je podignut kao Višnudvaja, u čast boga Višnua, a njegov raskošni kapitel ima udubljenje u kojem je verovatno stajala skulptura Garude.
  • Mauzoleji Iltutmiša, Alaudin Kiljija (s medresom) i Imama Zamina, oko kojih se nalaze ruševine džainskih hramova

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „World Heritage Monuments and Related Edifices in India”. pp. 107. Google Books. Pristupljeno 26. 05. 2009.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]