Kuća Dimitrija Živadinovića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kuća Dimitrija Živadinovića
Kuća Dimitrija Živadinovića
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Država Srbija
Vreme nastanka1904.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Kuća Dimitrija Živadinovića[1] se nalazi u Beogradu, na teritoriji gradske opštine Stari grad. Podignuta je 1904. godine i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[2]

Kuća Dimitrija Živadinovića[3] je sagrađena po projektu poznatog beogradskog arhitekte Milana Antonovića kao poslovno-stambena zgrada sa prostorom za trgovinu hartijom u suterenu i prizemlju i stambenim prostorijama na spratu. Reprezentativna zgrada uglednog bankara, trgovca i predsednika Upravnog odbora Beogradske zadruge u beogradskoj čaršiji imala je odlike secesijske arhitekture, sa izrazitim pečatom i akademske arhitekture.

Ulazni hol je oslikao poznati dekorativni slikar Dragutin Inkiostri. Dva sprata su dozidana 1926—1927. godine po projektu arhitekte Samuela Sumbula što nije bitno izmenilo prvobitni izgled objekta. Značaj objekta proizilazi iz činjenice da reprezentuje delo jednog od najpoznatijih beogradskih arhitekata i da svedoči o ličnosti investitora koji je Beogradu ostavio u nasleđe vredne arhitektonske objekte.

Arhitekta Antonović[4] je krajem 19. veka osnovao je privatni biro i u njemu je radio do svoje smrti. Jedan je od prvih srpskih arhitekata koji je imao privatni biro. Nakon Prvog svetskog rata Antonović je izvodio radove na kaldrmisanju i uređenju ulica, uz dalji rad na projektovanju građevina. Na početku svoje karijere projektovao je Palilusku osnovnu školu[5] i kompleks Državne bolnice. Kasnije je projektovao uglavnom privatne stambene zgrade. Među poslovnim zgradama projektovao je i fotografski atelje Milana Jovanovića[6], a Investitori njegovih poslovno-stambenih zgrada su osiguravajuća društva, privatna lica i jedno kulturno društvo.

Dimitrije Živadinović[uredi | uredi izvor]

Dimitrije Živadinović bio je tast generala Aleksandra Dimitrijevića i maršala dvora kralja Aleksandra Karađorđevića. Pored kuće u Gračaničkoj ulici, Dimitrije je podigao dvospratnu zgradu na uglu Uskočke ulice i Knez Mihailove u koju je preseljena radnja. To zdanje je kasnije kupio beogradski trgovac Vlada Mitić, a posle Drugog svetskog rata pripalo je Robnim kućama „Beograd“.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Z. Netaj, Zbirka fotografija Petra i Milice Dimitrijević
  2. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Kuća Dimitrija Živadinovića
  3. ^ M Roter-Blagojević: Razvoj stambene arhitekture Beograda u 19. i početkom 20. veka, Beograd, 2006; Gordić, G: Arhitektonsko nasleđe grada Beograda I, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd, 1966
  4. ^ Ilustrovana istorija Srbije, pristuljeno 4. 2. 2017.
  5. ^ Palilulska osnovna škola, spomenik kulture, pristupljeno 3. 2. 2017
  6. ^ Fotografski atelje Milana Jovanovića, spomenik kulture, pristupljeno 1. 2. 2017
  7. ^ Privatna arhiva ćerke Ž. Dimitrijevića, Milice Dimitrijević

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]