Knjiga Jezdrina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fragment iz Alepo kodeksa

Knjiga Jezdrina je 10. knjiga Svetog pisma Starog zaveta i 36. knjiga Tanaha.

Prema tradicionalnom predanju, knjigu je napisao prorok Jezdra. Knjiga je napisana oko 460. p. n. e. u Jerusalimu. Obuhvata period od 537.-467. p. n. e.

Prvi deo (Poglavlja 1-6) je oko ponovnom hram u Jerusalimu, drugi deo (poglavlje 7-10) na izlet u Jerusalimu i osnivanje jevrejske zajednice.

Ezra se nastavlja na Drugu knjigu Dnevnika. Poslednja dva stiha iste knjige identična su prvim stihovima Jezdre: "Ali prve godine persijskog kralja Kira, da bi se ispunila reč Gospodnja objavljena na Jeremijina usta, podiže Gospod duh persijskog kralja Kira te on oglasi po svemu svojem kraljevstvu usmeno i pismeno (2 Ljet 36 , 22-23; Ezr 1,1-2) [1]. Na knjigu Jezdrinu, nastavlja se Nehemijina knjiga. U obe knjige nalazi se gotovo istovetan spisak jevrejskih povratnika (Ezr 2, Neh 7)[1] Nekada su može činile istu knjigu pa su kasnije razdvojene. Original je napisan na hebrejskom jeziku, osim pojedinih poglavlja (Ezr 4,18-6,18; 7,12-26), koji su napisani na aramejskom jeziku, službenom u Persiji. Ta poglavlja sadrže službene persijske dokumente[2]

Izraelci su bili u vavilonskom zatočeništvu oko 70 godina. Nakon što je Vavilon osvojio Kir Veliki, dopustio je vjerske slobode i povratak Izraelaca u domovinu. Prva grupa povratnika vratila se oko 536. p. n. e.: "Tada ustaše glavari porodice Jude i Benjamina, sveštenici i leviti, i svi kojima je Bog podstakao duh i krenuše graditi Dom Gospodnji u Jerusalimu (Ezr 1,5)". Druga grupa vratila se 458. p. n. e. Jezdra ih je predvodio. Treću grupu predvodio je Nemija 445. p. n. e.

Jezdra u ovoj knjizi opisuje prvi povratak iz progonstva i obnovu jerusalimskog hrama. Naveo je detaljan popis povratnika, broj domaćih životinja i spisak poklona za Dom Božji. Okolni narodi nude svoju pomoć. Iako poštuju istoga Boga, odbijeni su jer se njihova vera mešala sa stranim uticajima[3]. Ometaju gradnju i poslali su tužbu persijskom kralju: "Za Kserksova kraljevanja, na početku njegove vladavine, sastaviše tužbu protiv stanovnika Judeje i Jerusalima (Ezr 4,6)." Tužba je bila i za vreme Artakserksovog vladanja. Jezdra je u knjizi stavio prepis dokumenta na aramejskom jeziku i odgovor kralja Artakcerkca, koji je zabranio gradnju, što je potrajalo 15 godina. Proroci Agej i Zaharija poticali su ljude na ponovnu gradnju Hrama uprkos zabrani. Uskoro je rešen spor, nakon što je persijski kralj saznao da je Kir izdao povelju o gradnji Hrama. Nastavili su radove i završili: "Hram je završen dvadeset trećeg dana meseca Adara (Ezr 6,15)." Proslavili su završetak gradnje i uspostavili bogoslužje u Domu Božijem.

Posle toga, opisan je povratak druge grupe povratnika, koje je predvodio Jezdra. Persijski kralj Artakserks. dao mu je ukaz s dopuštenjem povratka i poručio mu je neka uzmu zlato i srebro te dobrovoljne prinose za Jerusalim. Dao mu je ovlašćenja, da postavi činovnike i sudije. Jezdra je napisao detaljan popis povratnika. Ražalostio se kada je saznao, da već pre povratka Izraelci žive u mnogim gresima. Pogotovo mu je smetalo, što su mnogi bili u mešovotim brakovima sa pripadnicima okolnih naroda, koji su poštovali lažne bogove. Narod ga je poslušao, promenili su se, otpustili žene strankinje i ispravili propuste.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Knjige Biblije - Arend Remmers
  2. ^ Knjige Biblije - Arend Remmers
  3. ^ Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]