Lava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
10 metara visoka fontana lave

Lava predstavlja otopljenu stensku masu istisnutu na površinu Zemlje vulkanskom erupcijom. Hlađenjem i očvršćavanjem lave formiraju se efuzivne (izlivne) magmatske stene - vulkaniti. Pri izbijanju lave na površinu obično im se temperatura kreće u rasponu od 700 °C do 1200 °C, a viskozitet im je oko 100.000 puta veći od viskoziteta vode.

Sastav lave[uredi | uredi izvor]

Lava Kilauee

Zavisi od mnogobrojnih faktora:

  • hemijski sastav
  • temperatura
  • viskoznost
  • tip erupcije

Sastav varira između krajnje baze (45%-50% silicijuma) i krajnje „kiseline“ (70%-75% silicijuma). Stene koje predstavljaju rezultat pretvaranja u čvrsto stanje (stene) održavaju taj sastav. Sadrže često velike kristale koji svedoče da su prethodno boravile u magmatskoj komori i koji su uronjeni u finu masu koja se sastoji od mikroskopskih minerala. Najbazičnije stene, bazalti, crne su boje i sadrže minerale sa malim procentom silicijuma, kakav je olivin. Stene koje se nalaze u među prostoru, kao što je andezit, sivlje su i sadrže dosta ortoklasa. Najkiselije stene, kao što je riolit, imaju svetlu boju i sadrže mnogo kvarca. U zavisnosti od viskoziteta lave i značaja eksplozivnih fenomena, kod kontinentalnih vulkana razlikuje se nekoliko tipova vulkanskih erupcija, koje mogu postojati u istom vulkanu u zavisnosti od njegovih aktivnih faza. Havajski tip proizvodi, pre svega, veoma fluidne izlive lave. Vulkanološki tip je poseban po tome što poseduje snažna izbacivanja izmrvljene viskozne lave gasa i pepela. Strombolski tip stvara alternativno izlive lave i piroklastične tokove. Pelejski tip karakterišu veoma viskozne lave, sa veoma teškim izlivom, i izbacivanje užarene lave.

Napomena: Deo teksta preuzet sa prezentacije http://www.znanje.org uz odobrenje

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]