Leon Rupnik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Leon Rupnik
Leon Rupnik
Lični podaci
NadimakLav
Datum rođenja(1880-08-10)10. avgust 1880.
Mesto rođenjaLokve, Austrougarska
Datum smrti4. septembar 1946.(1946-09-04) (66 god.)
Mesto smrtiLjubljana, FNRJ
Vojna karijera
Služba19011941.
VojskaAustrougarska vojska
Vojska Kraljevine Jugoslavije
Slovenačko domobranstvo
Čin Divizijski general
Učešće u ratovimaPrvi svetski rat
Drugi svetski rat
OdlikovanjaOrden Jugoslovenske krune
Orden Karađorđeve zvezde
Orden Belog orla
Orden Svetog Save

Leon Rupnik (Lokve, 10. avgust 1880Ljubljana, 4. septembar 1946) je bio austrougarski i jugoslovenski divizijski general i slovenački političar, poznat kao najistaknutiji saradnik osovinskih sila u Sloveniji za vreme Drugog svetskog rata.

Vojni sud ga je 1946. osudio na smrtnu kaznu streljanjem zbog izdaje i kolaboracije, a Vrhovni sud Republike Slovenije je 2020. poništio presudu zbog povrede zakonitosti prilikom suđenja.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Leon Rupnik je rođen u oficirskoj porodici 10. avgusta 1880. u malom mestašcu Lokve blizu današnje Nove Gorice u Sloveniji, koja se tada nalazila u sastavu Austrougarske.

Otac mu je bio oficir austrougarske vojske i odlikovan je brojnim odlikovanjima od cara Franca Jozefa. Čim mu je otac umro, Rupnik se posvetio vojnom pozivu.

Služba u Austrijskoj vojsci[uredi | uredi izvor]

Od 1. septembra 1895. do 18. avgusta 1905. pohađao je pešadijsku kadetsku školu u Trstu nakon koje dobija čin pešadijskog zastavnika.

Ratnu školu je pohađao u Beču od 1905. do 1907. godine, a od 1901. do 1902. služi u 15. inženjerijskom bataljonu u Klosterneburgu radi usavršavanja za službu inženjerijskog vodnika u pešadiji.

Čin vodnika prve klase je dobio 1913. godine, da bi samo godinu dana kasnije otišao u Prvi svetski rat.

Od 1. avgusta 1914. do 28. februara 1916. nalazio se na dužnosti načelnika 1. brdske divizije kao pešadijski kapetan. Lav Rupnik je 1916. godine ima dužnost pomoćnika načelnika štaba za operativne i taktičke poslove u 50. i 63. pešadijskoj diviziji.

Pred kraj rata, Rupnik se nalazi kao načelnik štaba 42. pešadijske divizije.

Služba u Jugoslovenskoj vojsci[uredi | uredi izvor]

General Leon Rupnik (levo) i general Miroslav Opačić.

Posle sloma Austrougarske vojske na Balkanu, prelazi u redove Srpske vojske i postaje načelnik štaba Boka kotorske i obalne odbrane južne Dalmacije.

Nakon rata, Lav Rupnik dobija dužnosti štabnog oficira u Herceg-Novom, a od 1919. u Banjoj Luci.

Načelnik štaba 7. Armije postaje 1921. i odlazi na službu u Nišu. Tu dočekuje i unapređenje u čin potpukovnika 1. marta 1923.

Od 1928. do 1930. vrši dužnost načelnika štaba Dravske diviziske oblasti.

Nakon toga vrši štabne dužnosti u Varaždinu, Skoplju i Kragujevcu. U čin brigadnog generala je unapređen 28. juna 1933, a divizijskog generala 31. decembra 1937.

Od 3. decembra 1938. vrši dužnost zapovednika radova za utvrđivanje.

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Za vreme Aprilskog rata nalazi se na dužnosti načelnika Prve grupe armija u Zagrebu. Nakon kapitulacije, zarobljen je i odveden u Sloveniju. Nemci ga iz zatvora puštaju jer je ranije služio u austrougarskoj vojsci, nakon čega odlazi u Zagreb 16. aprila. 1941. g, kod ustaškog pukovnika Lulića. Sutradan, odlazi vozom za Sloveniju.

Leon Rupnik, Ervin Rozener i Gregorij Rožman

Nakon uspostavljanja nemačke okupacione zone, Rupnik stupa u pregovore sa višim policijskim i SS vođom Ervinom Rozenerom.

Bunker Rupnikove linije na Belgošu

Juna 1942. italijani su postavili Rupnika za gradonačelnik Ljubljane pod italijanskom okupacijom i na tom mestu će ostati do kraja italijanske okupacije.[2] Šef uprave Ljubljanske provincije je postao početkom 1943. pod nemačkom okupacionom upravom.[traži se izvor] Na ovu dužnost ostaje sve do marta 1944. kada je preuzeo dužnost generalnog inspektora Slovenskog domobranstva. Posle italijanske kapitulacije septembra 1943, Nemci su preuzeli italijansku okupacionu zonu i na predlog biskupa Gregorija Rožmana su postavili Rupnika za šefa uprave Ljubljanske provincije.[3]

Pred kraj rata, Rupnik se nalazi na dužnosti zapovednika Slovenskog domobranstva. Uspeo je da pobegne sa jednom skupinom domobrana u Austriju, ali je vrlo brzo izručen jugoslovenskim vlastima.

Lav Rupnik je izveden pred Vojni sud 4. Armije u Ljubljani, od 21. do 30. avgusta 1946. i optužen za izdaju i kolaboraciju.

Na istom suđenju izvedeni su: Ervin Rezener, dr Gregorij Rožman, ljubljanski biskup, Milko Vizjak, šef personalnog odeljenja Slovenskog domobranstva i dr Lovro Hacin, šef policije u Ljubljani.

Presudom vojnog suda, Lav Rupnik je osuđen na smrt streljanjem, a Ervin Rezener i dr Lovro Hacin na smrt vešanjem. Ostali su osuđeni na vremenske kazne s prinudnim radom.

Smrtna presuda nad Lavom Rupnikom izvršena je 4. septembra 1946.

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Kao oficir, Lav Rupnik je odlikovan sledećim oredenima:

  • Orden Belog orla IV. reda (1920)
  • Orden Svetog Save IV. reda
  • Orden Karađorđeve zvezde IV. reda
  • Orden Jugoslovenske krune IV. reda (1930)
  • Orden Jugoslovenske krune III. reda
  • Orden Jugoslovenske krune II. reda (1936)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „"Razveljavitev obsodbe generala Leona Rupnika ne pomeni njegove rehabilitacije". RTVSLO.si (na jeziku: slovenački). Pristupljeno 2020-11-03. 
  2. ^ Tomasevich 2002, str. 96.
  3. ^ Tomasevich 2002, str. 518.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]