Leopold Kroneker
Leopold Kroneker | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 7. decembar 1823. |
Mesto rođenja | Lignic, Pruska |
Datum smrti | 29. decembar 1891.68 god.) ( |
Mesto smrti | Berlin, Nemačka |
Naučni rad | |
Polje | Matematika |
Institucija | Berlinski univerzitet |
Učenici | Georg Kantor Kurt Henzel |
Leopold Kroneker (nem. Leopold Kronecker; Lignic, 7. decembar 1823 — Berlin, 29. decembar 1891) bio je nemački matematičar i logičar koji je smatrao da aritmetika i analiza moraju da budu zasnovane na „celim brojevima“, tvrdeći da je "Bog napravio cele brojeve; sve ostalo je delo čoveka" (Bell 1986, pp. 477). Ovo je stavilo Kronekera u opoziciju nekih matematičkih dela Georga Kantora, Kronekerovog studenta (cf. Davis (2000), pp. 59ff). Kroneker je bio student i doživotan prijatelj Enrsta Kumera.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Leopold Kroneker je rođen u Lignicu u Pruskoj (sada Legnica, Poljska). Godine 1845, Kroneker je napisao svoju disertaciju na Univerzitetu u Berlinu na temu teorije brojeva, posebno formulišući jedinice u određenim poljima algebarskih brojeva. Peter Gustav Dirihlet mu je bio nastavnik.
Pošto je diplomirao, Kroneker je upravljao posedom i biznisom svoga ujaka, ne radeći na matematici čitavih osam godina. U svojim memoarima iz 1853. godine o rešivosti algebarskih jednačina, Kroneker je produžio rad Evarista Galoa vezan za teoriju jednačina. Prihvatio je da bude profesor na Univerzitetu u Berlinu 1883. godine.
Kroneker je takođe doprineo konceptu neprekidnosti, rekonstruišući oblik iracionalnih brojeva u realnim brojevima. U analizi, Kroneker je odbacio definiciju neprekidne, nigde diferencijabilne funkcije svog kolege, Karla Vajerštrasa. U radu objavljenom 1850. godine, O rešavanju opšte jednačine petog reda, Kroneker je rešio kvintnu jednačinu primenjujući teoriju grupa.
Po Kronekeru su ime dobili Kronekerova delta, Kronekerov proizvod, Kroneker-Veberova teorema u teoriji brojeva, Kroneker-Kapelijeva teorema u linearnoj algebri i Kronekerova lema.
Koneker je umro 29. decembra 1891. godine u Berlinu. Sahranjen je na groblju Svetog Matojsa Krihofa u Šenenbergu u Berlinu, blizu Gustava Kirhofa.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Primarna:
- 1887. "On the concept of number" in Ewald, William B., ed., 1996. From Kant to Hilbert: A Source Book in the Foundations of Mathematics, 2 vols. Oxford Uni. Press: 947-55.
- Jean van Heijenoort . From Frege to Godel: A source Book in Mathematical Logic. 1879-1931, Harvard University Press. Cambridge, Mass. 1967. ISBN 978-0-674-32449-7.. (pbk.)
Sekundarna:
- Erik Templ Bel, 1986. Men of Mathematics, Simon and Schuster, New York.
- Martin Davis (2000). Engines of Logic, Mathematicians and the origin of the Computer. New York: W.W. Norton & Company. ISBN 978-0-393-32229-3.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Leopold Kroneker”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.
- Leopold Kroneker na sajtu MGP (jezik: engleski)
- Rešavač sistema linearnih jednačina baziran na Kronekerovom metodu.