Pređi na sadržaj

Leopold Kroneker

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Leopold Kroneker
Lični podaci
Datum rođenja(1823-12-07)7. decembar 1823.
Mesto rođenjaLignic, Pruska
Datum smrti29. decembar 1891.(1891-12-29) (68 god.)
Mesto smrtiBerlin, Nemačka
Naučni rad
PoljeMatematika
InstitucijaBerlinski univerzitet
UčeniciGeorg Kantor
Kurt Henzel

Leopold Kroneker (nem. Leopold Kronecker; Lignic, 7. decembar 1823Berlin, 29. decembar 1891) bio je nemački matematičar i logičar koji je smatrao da aritmetika i analiza moraju da budu zasnovane na „celim brojevima“, tvrdeći da je "Bog napravio cele brojeve; sve ostalo je delo čoveka" (Bell 1986, pp. 477). Ovo je stavilo Kronekera u opoziciju nekih matematičkih dela Georga Kantora, Kronekerovog studenta (cf. Davis (2000), pp. 59ff). Kroneker je bio student i doživotan prijatelj Enrsta Kumera.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Leopold Kroneker je rođen u Lignicu u Pruskoj (sada Legnica, Poljska). Godine 1845, Kroneker je napisao svoju disertaciju na Univerzitetu u Berlinu na temu teorije brojeva, posebno formulišući jedinice u određenim poljima algebarskih brojeva. Peter Gustav Dirihlet mu je bio nastavnik.

Pošto je diplomirao, Kroneker je upravljao posedom i biznisom svoga ujaka, ne radeći na matematici čitavih osam godina. U svojim memoarima iz 1853. godine o rešivosti algebarskih jednačina, Kroneker je produžio rad Evarista Galoa vezan za teoriju jednačina. Prihvatio je da bude profesor na Univerzitetu u Berlinu 1883. godine.

Kroneker je takođe doprineo konceptu neprekidnosti, rekonstruišući oblik iracionalnih brojeva u realnim brojevima. U analizi, Kroneker je odbacio definiciju neprekidne, nigde diferencijabilne funkcije svog kolege, Karla Vajerštrasa. U radu objavljenom 1850. godine, O rešavanju opšte jednačine petog reda, Kroneker je rešio kvintnu jednačinu primenjujući teoriju grupa.

Po Kronekeru su ime dobili Kronekerova delta, Kronekerov proizvod, Kroneker-Veberova teorema u teoriji brojeva, Kroneker-Kapelijeva teorema u linearnoj algebri i Kronekerova lema.

Koneker je umro 29. decembra 1891. godine u Berlinu. Sahranjen je na groblju Svetog Matojsa Krihofa u Šenenbergu u Berlinu, blizu Gustava Kirhofa.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Primarna:

  • 1887. "On the concept of number" in Ewald, William B., ed., 1996. From Kant to Hilbert: A Source Book in the Foundations of Mathematics, 2 vols. Oxford Uni. Press: 947-55.
  • Jean van Heijenoort . From Frege to Godel: A source Book in Mathematical Logic. 1879-1931, Harvard University Press. Cambridge, Mass. 1967. ISBN 978-0-674-32449-7.. (pbk.)

Sekundarna:

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]