Letnik
Letnik, ostatak preživjelog paganskog običaja dočekivanja i praznovanja proljeća. Pada 1. marta.[1]
Porijeklo riječi[uredi | uredi izvor]
Riječ letnik je slovenskog porijekla i potiče od riječi leto i letina.
Narodni običaj[uredi | uredi izvor]
Uoči letnika priprema se odbrana od demona i gamadi (mrava, miševa, zmija i dr.).[2] Ujutru se spaljuju bunjišta. U selima Crnogorskog primorja se spaljuju bunjišta, a na kućna vrata i prozore se stavljaju rogovi, kornjačin oklop i goveđe noge; u zetskim selima se zvoni klepetušama, lupa u metalne predmete i galami po svim kućama i svim sobama.[3][1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Grupa autora, Srpski mitološki rečnik, NOLIT, Beograd, 1970.g.
- ^ „PRAZNICI I SVETKOVINE KOJE PRAZNUJU SAMO SRBI”. Lokalne Novine Obrenovac. Pristupljeno 2023-02-01.
- ^ Stefanović Karadžić V, Srpski rječnik, NOLIT, Beograd, 1972.g.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zečević S, Mitska bića srpskih predanja, 1981.g.
