Pređi na sadržaj

Lilijuokalani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljica Lilijuokalani
Kraljica Lilijuokalani
Lični podaci
Datum rođenja(1838-09-02)2. septembar 1838.
Mesto rođenjaHonolulu, Havaji
Datum smrti11. novembar 1917.(1917-11-11) (79 god.)
Mesto smrtiHonolulu, SAD
GrobKraljevski mauzolej
Porodica
SupružnikDžon Oven Dominis
RoditeljiKapakea
Analea Keohokalole
DinastijaKalakaua
Kraljica Havajskih ostrva
PrethodnikKalakaua
NaslednikKraj vladavine dinastije

Potpis

Kraljica Lilijuokalani od Havaja, krštena kao Lidija Lilijuokalani (hav. Lili’uokalani; Honolulu, 2. septembar 1838 — Honolulu, 11. novembar 1917) i kasnije pod imenom Lidija K. Dominis, je bila poslednji vladar Kraljevine Havaji.[1]

Dana 16. septembra 1862. udala se za Džona Ovena Dominisa, koji je postao guverner ostrva Oahu i Maui. Nisu imali dece. Nekoliko godina za njenu naslednicu računala se njena bratanica Viktorija Kaijulani (1875—1899), ali je umrla pre Lidije.[2]

Lilijuokalani je nasledila tron od svog brata Kalakaue 17. januara 1891. Kratko potom, pokušala je da donese novi ustav, pošto je postojeći, poznat kao „bajonetski ustav“, ograničavao njenu moć i politički uticaj nad Havajcima. Američki interesi na ostrvu bili su vezani za tarifu u trgovini šećerom i aneksija se smatrala zaštitom američkog biznisa. Kao rezultat, američki ministar na Havajima u to vreme, Džon L. Stivens, naredio je da se trupe iz Bostona iskrcaju na ostrvo, pod maskom zaštite palate Jolani i drugih vladinih zgrada. Kraljica je zbačena s trona 1893. i osnovana je privremena vlada.[3]

Američka vlada verovala je da je havajski narod uz kraljicu, pa je ponudila da vrati kraljici presto, uz uslov da svima koji su učestvovali u prevratu bude oprošteno. Odbila je, delom usled sile koja je korišćena protiv nje i njene imovine, uključujući kamenje i vatreno oružje korišćeno sa ciljem da je izbace iz kuće. Sa ovakvim razvojem događaja, tadašnji predsednik Sjedinjenih država, Gruver Klivlend, poslao je dopis Kongresu SAD. 4. jula 1894, Republika Havaji je proglašena i Stanford Dol, jedan od prvih ljudi koji su pokrenuli aboliciju monarhije je postao predsednik. Republika je odmah priznata od strane vlade Sjedinjenih država.

Lilijuokalani je uhapšena 16. januara 1895, nekoliko dana nakon propale kontrarevolucije koju je podigao Robert Vilkoks, kada je oružje nađeno u dvorištu njenog doma. Ona je poricala da je znala da se oružje tu nalazi. Zatvorena je u malu sobu u palati Jolani, i tu je ostala sve do 1896.[4] kada je oslobođena. Otišla je u svoju kuću, Vašington Plejs, gde je živela do svoje smrti 1917. godine. Havaji su anektirani Sjedinjenim Američkim Državama kroz rezoluciju Kongresa 1898.[5]

Lilijuokalani je bila objavljivani pisac i kompozitor. Njena knjiga, „Havajska priča havajske kraljice“, bavi se istorijom Havaja. Jedna od njenih najpoznatijih kompozicija je himna „Aloha Ue“ koju je komponovala u zatočeništvu. To je bio kraj havajske monarhije.[6]

Pokret za suverenost Havaja[uredi | uredi izvor]

U poslednjih tridesetak godina pojavljuju se zahtevi da se vrati monarhija, ali se ovakav zahtev protivi ustavu SAD koji zahteva da države članice budu republike.

Reference[uredi | uredi izvor]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Na engleskom jeziku:

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Lilijuokalani na Vikimedijinoj ostavi /na engleskom jeziku/