Pređi na sadržaj

Lihoslavlj

Koordinate: 57° 07′ 00″ S; 35° 28′ 00″ I / 57.116667° S; 35.466667° I / 57.116667; 35.466667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lihoslavlj
Лихославль
Uspenjska crkva
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
RejonLihoslavljanski rejon
Osnovanprvi pomen 1624.
Status grada1925.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.12.078
Geografske karakteristike
Koordinate57° 07′ 00″ S; 35° 28′ 00″ I / 57.116667° S; 35.466667° I / 57.116667; 35.466667
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina170 m
Lihoslavlj na karti Rusije
Lihoslavlj
Lihoslavlj
Lihoslavlj na karti Rusije
Lihoslavlj na karti Tverske oblasti
Lihoslavlj
Lihoslavlj
Lihoslavlj na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj171210
Pozivni broj+7 48261
Registarska oznaka69
OKATO kod28 238 501
OKTMO kod28 638 101 001
Veb-sajt
admlihoslavl.ru/

Lihoslavlj (rus. Лихославль) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije i administrativni centar Lihoslavljanskog rejona smeštenog u centralnom delu Tverske oblasti.

Prema procenama nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 12.078 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Lihoslavlj nalazi se u centralnom delu Tverske oblasti, na pola puta između Tvera (od kojeg je udaljen oko 41 kilometar u smeru severozapada) i Višnjeg Voločoka. Važna je železnička stanica na železničkoj liniji koja povezuje gradove Moskvu i Sankt Peterburg.

Kroz južni deo grada protiče rečica Čeremuška koja se na jugoistoku uliva u veštačko Lihoslavljansko jezero sagrađeno 1906. godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na mestu današnjeg grada postojalo je naselje Ostaškovo koje se u pisanim izvorima prvi put pominje još 1624. godine kao feudalni posed bez crkve. Naselje pod imenom Lihoslavlj prvi put se u pisanim izvorima pominje tek 1816. godine kao očevina kapetana Ivana Ivanoviča Sulina. Prema istom spisu u naselju je u to vreme živelo 18 seljaka i 23 najamnih radnika. Na jednoj mapi Tverske gubernije iz 1848. na obalama reke Lihoslavke (pritoke reke Kave) ucrtano je naselje Lihoslavlj.

Naselje Ostaškovo postaje važnim železničkim raskršćem nakon prolaska Nikolajevske železnice kroz to područje 1870. godine. Iste godine u rad je puštena i deonica pruge ka Toržoku.

Prema podacima sveruskog popisa iz 1896. u Lihoslavlju je tada živelo 228 stanovnika. Ostaškovska stanica je 1907. preimenova u Lihoslavlj, a iste godine u naselju je registrovano 209 domaćinstava.

Administrativni status grada Lihoslavlj dobija 1925. godine, a u periodu između 1937. i 1939. grad je bio sedište Karelskog nacionalnog okruga.

Od 1997. Lihoslavlj se smatra kulturnim centrom tverskih Karela.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 12.257 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 12.078 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2014.
7,6669,47011,70912,83213,449[2]12,515[3]12,257[4]12,078*

* Prema proceni nacionalne statističke službe Rusije

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года. — М.: Федеральная служба государственной статистики Росстат, 2014. Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]