Pređi na sadržaj

Lovački psi (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lovački psi
Sazvežđe
Lovački psi
Latinsko imeCanes Venatici
SkraćenicaCVn
GenitivCanum Venaticorum[1]
Simbolizujepse Volara
Rektascenzija13
Deklinacija+40[2]
Površina465 sq. deg. (38)
Najsjajnija zvezdaalfa Lovačkih pasa (2,90m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −40°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u maju.

Lovački psi (lat. Canes Venatici) su sazvežđe severne hemisfere i jedno od 88 savremenih sazvežđa. Definisao ga je poljski astronom Johanes Hevelije u 17. veku. Sazvežđe predstavlja dva lovačka psa (Asterion i Hara) koje drži Volar dok goni Velikog i Malog medveda.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Lovački psi u Uranografiji Johanesa Hevelijusa. U skladu sa tadašnjom praksom, sazvežđa su prikazana posmatrano „spolja“, izvan nebeske sfere, tako da su leva i desna strana zamenjene.

Najsvetlija zvezda u sazvežđu je alfa Lovačkih pasa, dvojna zvezda magnitude 2,81 koja se nalazi na oko 110 svetlosnih godina od Sunca. Svetlija komponenta, alfa-2, ima magnetno polje oko 5000 puta snažnije od Zemljinog, i bogata je živom, silicijumom i europijumom. Alfa Lovačkih pasa zajedno sa Denebolom (beta Lava), Spikom (alfa Device) i Arkturusom (alfa Volara) čini asterizam „Veliki dijamant“ u kome se nalaze mnoge zvezde i galaksije. Denebola, Spika i Arkturus bez alfe Lovačkih pasa čine drugi poznati asterizam — „Prolećni trougao“.

Beta Lovačkih pasa je patuljak G-klase sa glavnog niza H-R dijagrama, vrlo sličan Suncu, zbog čega ga astrobiolozi smatraju jednom od najzanimljivijih zvezda. Mada je Hara ranije označavala južnog od dva lovačka psa, danas je sama beta Lovačkih pasa naziva Hara.

Y Lovačkih pasa je polupravilna promenljiva zvezda poznata po izrazito crvenoj boji. Jedna je od najsjajnijih ugljeničnih crvenih džinova i najsjajnija J-zvezda na nebu (zvezde sa visokim sadržajem ugljenika-13). Osim toga, sa procenjenom površinskom temperaturom od 2800 K, La Superba (kako ju je nazvao italijanski astronom Anđelo Seki u 18. veku) je jedna od najhladnijih poznatih zvezda. Okružuje je ljuska od odbačenog materijala prečnika 2,5 svetlosne godine.

AM Lovačkih pasa je kataklizmička vrlo plava promenljiva zvezda, 14. magnitude.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

M51 koga čine u stvari dve galaksije - mnogo veća i sjajnija spiralna galaksija NGC 5194 i njen satelit NGC 5195
M106

U Lovačkim psima se nalazi 5 Mesjeovih objekatazbijeno zvezdano jato M3 i spiralne galaksije M51, M63, M94 i M106. M51 („Galaksija Vrtlog“) čine dve galaksije - mnogo veća i sjajnija NGC 5194 i njen satelit NGC 5195. M63 („Suncokret galaksija“) je vrlo svetla i izdužena galaksija koja se nalazi između M51 i alfe Lovačkih pasa. M106 se nalazi u blizini bete Lovačkih pasa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Constellation Pronunciation Guide”. Space.com. 13. 12. 2006. Arhivirano iz originala 2020-10-03. g. Pristupljeno 2020-10-03. 
  2. ^ Canes Venatici, constellation boundary (Izveštaj). The Constellations. International Astronomical Union. Arhivirano iz originala 2014-02-16. g. Pristupljeno 15. 2. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]