Pređi na sadržaj

Lokrum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostrvo Lokrum

Lokrum je ostrvo u hrvatskom delu Jadranskog mora u dubrovačkoj akvatoriji.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime ostrva je verovatno nastalo iz latinske reči acrumen što znači kiselo voće, jer je Lokrum nekada obilovao stablima kiselih divljih pomorandži.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Ostrvo veličine 0,694 km²[1], sa dužinom obale 5,06 km[1], udaljeno je 0,5 Nm jugoistočno od Dubrovnika. Najviši vrh Lokruma je Glavica visine 96 metara. U njegovom južnom delu je smešten kraški fenomen ovog ostrva, 10 m duboko slankasto jezero nazvano Mrtvo more.

Severoistočna obala je niska i pogodna za pristajanje malih čamaca, dok je jugozapadna obala strma i nepristupačna. Na istočnoj obali nalazi se mala lučica Portoć prilagođena prihvatanju manjih izletničkih brodića, a na južnom delu se nalazi dvorac, napušteni benediktinski samostan. Lokrum, koji je omiljeno izletište domaćih i stranih turista, zaštićeni je park prirode. Ima blagu klimu i bujnu mediteransku vegetaciju. Na Lokrumu se nalazi i botanička bašta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Fort Rojal

Lokrum ulazi u istoriju 1023. godine kada su dubrovački nadbiskup Vital i gradsko plemstvom poklonili svojim sugrađanima, svešteniku Lavu i benediktincu Petru, čitavo ostrvo Lokrum da na njemu sagrade samostan i nesmetano ga poseduju. Od tih dana započinje dokumentovano razdoblje istorije ostrva.

Na Lokrumu se, prema predanju, 1191. godine iskrcao engleski kralj Ričard I Lavlje Srce, zatečen olujom na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

Od nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Naveštenja i kapela Sv. Vlaha iz 1557. godine.

Lokrum je 1859. godine kupio nadvojvoda Habsburški, Maksimilijan I. Kasnije su se smenjivali vlasnici, a među poznatijima je bio i austrijski prestolonaslednik Rudolf.

Na najvišem vrhu Lokruma nalazi se utvrda Fort Rojal, koja je sagrađena po Napoleonovoj naredbi maršalu Marmonu 1806. godine, odmah nakon što je Dubrovnik zauzet na prevaru. Utvrdu je kasnije koristila i austrijska vojska, koja je 1830. godine izvela znatnu dogradnju.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]