Lopatanjka (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lopatanjka
Basen reke Drine
Opšte informacije
Dužina20-25 km
Basenoko 40 km2
SlivCrnomorski sliv
PlovnostNije plovna
Vodotok
IzvorPodnožje Ive
V. izvora500 m
UšćeJadar
Geografske karakteristike
Država/eSrbija
Republika Srbija
OblastKolubarski okrug
RegijaZapadna Srbija
PritokeBrekosa, Radijevica (reka), Vučak (reka), Bojčinski potok, Ivanovića potok, Jalovik, Birčanski potok

Lopatanjka (Lopatanjska reka ili Ostružanjka) je reka u opštini Osečina i jedna od najvažnijih pritoka reke Jadar.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jedna od najvažnijih pritoka Jadra i reka Opštine Osečina, ima veliki uticaj u poljoprivredi jer u toku letnjih meseci kada su slabe padavine stanovnici sela Lopatanj i sela Ostružanj koriste njenu vodu za navodnjavanje. Uliva se u Jadar u varošici Osečina.

Kao jedna od reka sa kišno-snežnim režimom vodostaja (tj. kao bujični vodotok) Lopatanjka u toku godine ima velika kolebanja u vodostaju. U toku leta i rane jeseni ili presuši ili je na jako niskom vodostaju, dok je u toku pozne jeseni i ranog proleća na jako visokim vodostajima. Zbog produbljenja rečnog korista poplave su retke sem u gornjem toku gde je koristo daleko pliće i u donjem toku gde zbog mnogobrojnih pritoka ima veći potencijal za dotok sveže vode. Najpoznatije a ujedno i najveće poplave su: poplava iz juna 1926 (razorna stihija koja je zahvatila gotovo celu teritoriju tadašnje Jugoslavije, u slivu Lopatanjknj poznata je priča da je na ušću Bojčinskog potoka u Lopatanjku, poplava odnela ženu sa malim detetom i njenog svekra dok joj se muž nekako uspeo spasiti), druga najpoznatija poplava je poplava iz 1932, dok u modernoj istoriji je najpoznatija i najrazornija poplava od maja 2014 (poplava koja je zahvatila pored Srbije, Hrvatsku i BiH).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lopatanjka (Ostružanjka) izvire u selu Lopatanj na planinskom vrhu Iva (Okučanica) na nadmorskoj visini od otprilike 500 metara, tj. dva od tri potoka koji je stvaraju a treći izvire pod vrhom Iva (Baćine). U podnožju ovih brda ova tri potoka se spajaju i prave rečicu Mažanku (to je naziv za Lopatanjku u gornjem delu sela Lopatanj). Pošto nastane Lopatanjka menja pravac i teče pravcem Sever-severozapad (prema Osečini tj. Jadru). Pored ove reke nalaze se brojne aluvijalne doline koje je ona stvarala vekovima a najpoznatija su Kovrag i Polje. Najvažnije pritoke Brekosa-Brikosa (najbogatija vodom, uliva se na granici između Cerjanskih adica i Kovraga), Radijevica (reka), reka Vučak (najznačajnija pritoka iz sela Ostružanj), Bojčinski potok, Jalovik (potok), Ivanovića potok... U aluvijalnoj ravni Polje prelazi u selo Ostružanj. Sliv joj obuhvata tri naselja selo Lopatanj, selo Ostružanj i varošicu Osečina. Lopatanjka kao i sve reke njenog sliva su bujični vodotoci tj. u toku leta i rane jeseni ostaju sa jako malo vode ili u potpunosti presuše, dok u poznu jesen, zimu i rano proleće su bogate vodom često se izlivajući i praveći štetu. Korito joj se u gornjem i srednjem toku useca i tako nanovo u neprekidnom procesu stvara aluvijalnu ravan, korito gornjeg i srednjeg toka odlikuje velika širina i mestimična dubina 2 pa do preko 3.5 metara, dok u donjem toku (selo Ostružanj) korito je daleko manje i zbijenije. Uliva se u Jadar na nadmorskoj visini od otprilike 190-200 metara.

Biljni i Životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Nekada je ova reka bila bogata jako raznovrsnim i bogatim živim svetom ali uvođenje pesticida u upotrebu, neodgovorno bacanje smeća u reku kao i sve češće i veće suše su dovele do skoro potpunog uništenja ekosistema ove reke. Pre samo 50 godina u ovoj reci su mogle da se nađu Pastrmke i Rakovi, dok je sada teško i povećeg Klena uloviti ili videti. Ovu reku skoro ne posećuju ptice močvarice verovatno zbog njene brzine i male količine hranljivih materija u vodi (što će se možda promeniti sobzirom da sve veće zagađenje (raznim otpadom) i sve više Algi i invazivnih vrsta koje polako zauzimaju sliv reke).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nekada je u slivu ove reke bilo preko 50 vodenica (potočara) danas nema ni jedna, nekada su lokalni meštani u dolinama Lopatanjke kao i ostalih rečica njenog sliva u nedostatku đubriva previli brane za skretanje vode i dela hranljivih materija na njive. Poznato je da su se u njenom slivu vodile borbe hajduka i turaka, srpske vojseke i Austro-Nemačkih jedinica kao i protiv okupacionih skupina (Četnika (JVuO) i Partizana) sa Nemcima i međusobno.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Ova reka ima jako puno naziva (najpoznatiji su Lopatanjka i Ostružanjka dok su se u nekim krajevima ustalili: Mažanka (Gornji Lopatanj), Birčankuša (srednji Lopatanj), Kovrag (srednji Lopatanj), Osečanjka (deo Osečine koji se nalazi u okolini ušća ove reke u Jadar).