Pređi na sadržaj

Luminescencija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Interakcija Luminola i Hemoglobina, Primer hemolumnescencije

Luminescencija (od latinske reči lumen, luminis = svetlost) predstavlja pojavu hladnog zračenja svetlosti (fotona). Ove pojave ne nastaju povišenjem temperature, nego od više drugačijih uzroka, te tako postoji više vrsta luminescencija. Ovaj oblik zračenja se razlikuje od toplotnog zračenja po načinu nastajanja, svojstvima i vremenu trajanja.

Termin hladna nije sasvim opravdan. On se koristi zato što energija kojom se podstiče (izaziva) luminescencija ne potiče od pretvaranja toplotne energije u svetlosnu, već od drugog oblika energije. Luminescentna svetlost ne podleže zakonima toplotnog zračenja. Ta svetlost se može javiti vrlo intenzivno i na niskim temperaturama i u svim agregatnim stanjima.

Hemijska luminescencija je direktna transformacija hemijske energije u energiju zračenja, bez oslobođenja toplote. Svetlucanje fosfora, svetlucanje svitaca i fosforescencija koja se ponekad javlja pri truljenju i raspadanju drveta ili pri salamurenju haringa, predstavlja ove fenomene.

Podela luminescencija prema poreklu pobude[uredi | uredi izvor]

  • Fotoluminiscencija
  • Katodoluminescencija
  • Bioluminescencija (proizvodi se u živim organizmima )
  • Hemoluminescencija (nastaje u hemijskim reakcijama )
  • Kristaloluminescencija (nastaje u procesu kristalizacije )
  • Tritoluminecscencija (nastaje dejstvom mehaničke energija )
  • Elektroluminescencija
  • Termoluminescencija
  • Sonoluminiscencija

Podela luminescencija prema trajanju svetlosne (luminentne) pojave[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Fluorescentne luminescencije - trenutne
  • Fosforescentne luminescencije - pojave sa dužim vremenskim trajanjem