Pređi na sadržaj

Lučki most (Bratislava)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lučki most
Lučki most, Bratislava
Koordinate48° 08′ 3.60″ N 17° 08′ 15.00″ E / 48.1343333° S; 17.1375000° I / 48.1343333; 17.1375000[1]
MestoBratislava
Slovačka Slovačka
Vrstaauto, železnički, biciklistički, pešački saobraćaj
Karakteristike
Materijalbeton
Dužina460,8 (sa prelazima 2,582) m
Istorija
Otvaranje1985
Lučki most sa mosta Apolo
Lučki most, pogled prema Petržalki

Lučki most (do 1993. poznat kao Most hrdinov Dukly ili Most heroja Dukle) je dvo-etažni auto - železnički most preko Dunava u Bratislavi, Slovačka, u blizini luke Bratislave. Deo je autoputa D1.

Karakteristike mosta[uredi | uredi izvor]

Most se nalazi na području teretne luke Bratislava. Izgrađen je između 1977. i 1985, a železnički deo je pušten u rad 1983. Generalni projektant bio je državni institut DOPRAVOPROJEKT iz Bratislave. Most je deo autoputa D1, koji ide gornjom etažom. Na donjoj etaži mosta je železnička dvostruka pruga. Na bočnim konzolama nalaze se staze za bicikliste i pešake, široke 3 m. Za kontrukciju mosta su obešeni kolektori u kojima se nalaze mreže - vodovod, gasovod i druge linije.

Dužina iznosi 599 m (dužina auto-dela je 1080 m sa pristupnim putevima). Ukupna dužina železničkih prelaza je 1.831 m, što je zajedno sa glavnom konstrukcijom mosta 2.295 m. Ceo most se proteže preko Dunava sa četiri polja raspona 102,4 + 204,8 + 64,0 + 89,6 m. Zapažen je navigacijski otvor širine 200 m i visine 10 m iznad maksimalnog nivoa plovidbe. Glavna konstrukcija mosta ima pet stubova, od kojih je samo jedan u samom koritu reke. Podloga u koritu reke izgrađena je na veštačkom ostrvu udaljenom oko 100 m od desne obale Dunava.[2]

Most je smešten na području između stare zimske luke i nove luke Bratislava-Palenisko, pa je morao biti postavljen navigacijski otvor širine 200 m i visine 10 m iznad maksimalnog nivoa plovidbe. Most "autoput-železnica" trebalo je da preusmeri tranzitni saobraćaj automobila i železnički saobraćaj iz centra grada. Stub u koritu reke je na veštačkom ostrvu sa radnom platformom na visini od 134,5 m nadmorske visine, dno građevinske jame dimenzija 14x28 m bilo je duboko 13,5 m. sa površine ostrva (oko 6 m ispod dna Dunava). Pored pet stubova glavne konstrukcije mosta, za ceo kompleks konstrukcija mosta trebalo je da se izgradi 54 nosača železničkih prelaza, 46 oslonaca za prelaz na autoputu, 60 oslonaca za putne prelaze i 16 oslonaca za pešake i bicikliste, visine od 5 do 26 m.[3] Pogledom sa mosta dominira luka Bratislava, koja se može videti sa obe strane. U blizini mosta nalazi se teretna luka, pretovarni objekti železnice, brodski kontejneri, industrijske zgrade i objekti povezani sa njima, koje samo podržavaju industrijski karakter ove lokacije. Most je izgrađen da podnese oko 60.000 vozila dnevno, ali trenutni saobraćaj se sastoji od oko 120.000 vozila dnevno i on se povećava.[4]

Nacionalna kompanija za autoputeve upravlja armirano-betonskom konstrukcijom mosta duž kojeg se vodi drumski saobraćaj. Čeličnom nosivom konstrukcijom upravljaju Slovačke železnice. Gradska skupština Bratislava upravlja pešačkim stazama.[5]

Danas je most opterećen gustom saobraćajem, jer je to put za mnoge putnike iz Petržalke, a zbog nedostatka obilaznice oko grada, takođe je i trasa za tranzitni saobraćaj. Situacija se malo popravila nakon otvaranja obližnjeg mosta Apolo 2005. godine. Saobraćajne gužve su česte oko mosta i javljaju se redovno na kraju svake nedelje i nakon saobraćajnih nezgoda.[6]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Pored mosta i pristaništa, na levoj strani Dunava, postavljen je Kamen temeljac (Základný kameň), skulptura u obliku valjka, sa natpisom, a izradio ga je akademski vajar Vladimir Durbak, rodom iz Kremnice, a postavljen je na kraju mosta 1985. Iznad njega je Traka prijateljstva (Stuha priateľstva) koja se nadvija nad kamenom temeljcem, kao mali most, a delo je akademskog vajara Ladislava Snopeka, Ladislave Snopkove, Ing. arh. Ladislava Beisecera, Ing. arh. Juraja Jakubika i Ing. arh. Juraja Šimeka.[7]

Lučki most

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Prístavný most”. latitude.to. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  2. ^ „Diaľnično-železničný most cez Dunaj v Bratislave – Prístavný most”. dopravoprojekt.sk. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  3. ^ „Prístavný most v Bratislave”. zeleznicne.info. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  4. ^ „Prístavný most v Bratislave - najvyťaženejší most na Slovensku”. planetslovakia.sk. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  5. ^ „BRATISLAVSKÉ MOSTY”. bakurier.sk. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  6. ^ http://bratislava.sme.sk/c/4010547/pristavny-most-uz-nestaci.html
  7. ^ „Základný kameň Mosta hrdinov Dukly (Prístavného mosta)”. bratislavastory.com. Pristupljeno 2. 7. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]