Pređi na sadržaj

MT-LBu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
MT-LB

MT-LBu
MT-LBu

Osnovne karakteristike
Zemlja porekla  Sovjetski Savez
Namena višenamenski oklopni transporter
Brzina na putu 61,5 km/h km/h
Doseg 500 km km
Dimenzije i masa
Dužina 7,21 m
Širina 2,85 m
Visina 2,035 m
Oprema
Glavno naoružanje mitraljez
Motor JaMZ 238
Snaga (KS) 300 hp KS
Posada
Posada 2 + 6

MT-LBu (rus. Многоцелевой Транспортёр Легко Бронированный универсальный, u prevodu Višenamenski laki oklopni transporter univerzalni) je sovjetski višenamenski amfibijski oklopni transporter guseničar razvijen tokom šezdesetih godina 20. veka pod projektnom oznakom Objekt 10. U zapadnim vojnim krugovima ovo vozilo je označeno kao M 1974, pošto je te godine prvi put primećeno.

Razvoj i proizvodnja[uredi | uredi izvor]

Oklopni transporter MT-LBu vodi poreklo od familije oklopnih vozila guseničara MT-LB. Ta familija je razvijena kao zamena za artiljerijske tegljače serije AT-P zasnovane na samohodnom desantnom jurišnom topu ASU-57. Prvo je razvijeno vozilo MT-L zasnovano na šasiji lakog amfibijskog tenka PT-76. Zatim je razvijena oklopna verzija, MT-LB, iz koje je kasnije razvijen i veći MT-LBu koji se razlikuje od MT-LB po tome što ima dužu šasiju, viši je 40 santimetara, kao i sedam pari točkova za razliku od MT-LB koji ima samo šest pari točkova. Ova dva tipa srodnih oklopnih vozila se često mešaju međusobno.

MT-LBu je ušao u proizvodnju ranih sedamdesetih godina 20. veka. Nosilac proizvodnje bio je Harkovski traktorski zavod. Licencu za proizvodnju MT-LBu imale su i Poljska i Bugarska.

Verzije[uredi | uredi izvor]

Zarobljeni MT-LBu Iračke vojske tokom Pustinjske oluje.
Vatrogasna verzija MT-LBu-GPM-10.
  • MT-LBu — osnovna verzija.
    • MT-LBu-N — višenamenski transporter-tegljač.
    • MT-LBu-M — modernizovana verzija iz 2003. godine razvijena u Motovilikhinskom zavodu.
    • MT-LBu-GPM-10 — vatrogasni guseničar .
    • MT-LBu-PNS-1 — vatrogasni guseničar - mobilna crpna stanica.
    • MT-LBu-LPV — vatrogasni guseničar za šumske požare.
    • 1B32 — zvkometrijski radarski sistem izviđanja.
    • 1L219 «Zoopark-1» — sistem za radarsko izviđanje i upravljanje vatrom.
      • 1L219M «Zoopark-1M» — modernizovana verzija iz 2002. godine.
    • 1L245 — kopneni sistem za protivelektronsko dejstvo.
    • 1RL239 «Rыsь» — artiljerijska izviđačka stanica ARK-1.
    • 1RL243 — stanica za elektronsko izviđanje.
    • 9S80 «Ovod-M-SV» — mobilna stanica za izviđanje i komandovanje PPRU-1 «Ovod-M-SV».
    • 1V12 «Mašina-C» — kompleks sredstava za automatizovano upravljanje vatrom samohodne artiljerije «Mašina-C». Unapređene verzije ovog kompleka su 1V12-3 «Mašina-M», 1V12M-3 «Falьcet-M», 1V197 kao i 1V12M-1 i 1V12M-3. Jedan kompleks ide uz jedan samohodni artiljerijski divizion naoružan sa samohodnim haubicama 2S1, 2S3, 2S5 i 2S19. Svaki kompleks se sastoji od ukupno osam vozila. Razkuju se četiri tipa vozila za upravljanje vatrom:
      • 1V13 — vozilo za upravljanje vatrom samohodne artiljerije zamenika komandanta baterije, tri vozila po divizionu. Po klasifikaciji NATO: ACRV M1974/1.
      • 1V14 — vozilo za upravljanje vatrom samohodne artiljerije komandanta baterije, tri vozila po divizionu. Po klasifikaciji NATO: ACRV M1974/2a.
      • 1V15 — vozilo za upravljanje vatrom samohodne artiljerije zamenika komandanta diviziona, jedno vozilo po divizionu. Po klasifikaciji NATO: ACRV M1974/2b.
      • 1V16 — vozilo za upravljanje vatrom samohodne artiljerije komandanta diviziona, jedno vozilo po divizionu. Po klasifikaciji NATO: ACRV M1974/3.
    • 9V514 «Beta-3» — automatizovani sistem za komandovanje. Proizvođen od 1980. do 1990. godine.
    • 9T451 — vozilo za dotur raketa samohodnom višecevnom lanseru raketa 9P139 «Grad-1» (gusenična verzija BM-21 Grad).
    • KDHR-1N «Dalь» — vozilo za daljinsko lasersko hemijsko izviđanje.
    • LKM-3 — vozilo za postavljanje kablova.
    • MP21-25 — kompleks automatizovanog komandnog mesta ASUV «Manёvr». Kompleks je razvijen 1972. Vozila iz kompleksa ASUV-R razvijenog 1984. godine su opremljena jedinicom za obradu podataka «Redut-2P». Sva vozila su opremljena generatorom od 8 kW i antenama.
      • MP21 — verzija za komandno-štabno vozilo divizije (MP21M), za ABHO (MP21M-2) i obaveštajno odeljenje (MP21M-3).
      • MP22 — verzija za komandanta jedinica PVO.
      • MP23 - verzija za vezu vazduhoplovnih jedinica opremljena sa radio sistemom R-809M2.
      • MP24 - verzija za komandanta artiljerije i raketne artiljerije (MP24M), za načelnika štaba artiljerijskog puka (MP24M-1) i divizijske artiljerijske grupe (MP24M-2). Opremljeni sa daljinomerom DAK-2 i artiljerijskim računarom 1V57M.
      • MP25 - vozilo za obradu radarskih podataka.
    • MP22-1 9S737 «Ranžir» — unificirano baterijsko komandno mesto «Ranžir».
    • MP95 «Beta-4» — automatizovani sistem za komandovanje.
    • MZS-83 — stanica za jako emitovanje zvuka «Mnogosložnostь».
    • PPRI-5 — punkt prijema i obrade podataka.
    • R-149BMRg — komandno-štabno vozilo operativno-taktičkogo nivoa.
    • R-161B — automatizovana mobilna radiostanica visoke frekvencije.
      • R-161BM — modernizovana verzija.
    • R-330B — automatizovana stanica za ometanje vrlo visoke frekvencije.
    • R-330KB — komandno-štabno vozilo za R-330B i R-378B.
    • R-330P «Piramida» — stanica za ometanje radiosignala.
    • R-378B — automatizovana stanica za ometanje.
    • R-381T «Taran» — kompleks za elektronsko izviđanje R-381T.
      • R-381T1 «Taran 1» — stanica za elektronsko izviđanje visokih frekvencija protivničke radioveze.
      • R-381T2 «Taran 2» — stanica za elektronsko izviđanje vrlo visokih frekvencija protivničke radioveze.
      • R-381T3 «Taran 3» — automatizovana stanica za obradu podataka.
    • R-412B «Torf» — mobilna stanica za komunikaciju u troposfesri.
    • R-439BG «Legenda-2BG» — mobilna stanica za kosmičku komunikaciju.
    • R-934B — automatizovana stanica za ometanje visokih frekvencija vazduhoplova.
    • TGM — transportni guseničar.

Ukrajinske verzije[uredi | uredi izvor]

  • «Položenie-2» - automatizovani zvukometrijski sistem baziran na šasiji MT-LB, proizvodnja trajala od 1995. do 2012. godine.[1]
  • I-52 - minopolagač zasnovan na bazi MT-LBU, proizveden od strane kompanije "Krjukovski vagonskog zavoda. 2013. godine uveden u upotrebu u 12. inžinjerijskom puku Oružanih snaga Ukrajine.[2].
  • HTZ-10N - demilitarizovani MT-LBu prepravljen za prevoz durig vozila i radove u udaljenim i nepristupačnim oblastima.[3]
    • HTZ-10NK - civilni tegljač za rad u teškim klimatskim uslovima.
  • TGM-126-2 - demilitarizovani MT-LBu, proizveden u Harkovskom automobilskom zavodu.[traži se izvor]

Beloruske verzije[uredi | uredi izvor]

  • TMPK «Mul» — vozilo za snabdevanje jedinica na frontu.
  • TZM-122 — vozilo za dotur municije samohodne haubice 2S1 Gvozdika.
  • SM-120 — samohodni minobacač 120mm zasnovan na minobacaču 2S12 «Sani».
  • PPMP — mobilni punk prve pomoći.

Poljske verzije[uredi | uredi izvor]

  • ZWDSz 1 (zautomatyzowany wóz dowódczo sztabowy) - komandno-štabno vozilo kompleksa "Iris". Uveden u naoružanje 2002. godine, zasnovan na sistemu MP21-25.

Bugarske verzije[uredi | uredi izvor]

  • KŠM 9S743 - komandno-štabno vozilo, modernizacija Sovjetskog 9S743 iz 2000. godine.
  • Iskra
  • MTP-1 - borbeno vozilo inžinjerije, prototip.
  • KŠTMS - komandno-štabno vozilo.
  • KŠM-R-55 - komandno-štabno vozilo sa radio stanicom R-55.
  • MSP-1
  • MSP-2

Mađarske verzije[uredi | uredi izvor]

  • MFAJ (müszaki felderitö akadály-elháritó jármü) - oklopni transporter inžinjerijskih jedinica.

Švedske verzije[uredi | uredi izvor]

  • Pbv 4020 (pansarbandvagn) - švedska modifikacija komandnih vozila kompleksa 1V12.
  • Stripbv 4021 (stridsledningbandvagn) - komandno vozilo.
  • Sjvpbv 4024 (sjukvårdspansarbandvagn) - oklopno sanitetsko vozilo.

Finske verzije[uredi | uredi izvor]

  • MT-LBu-TP — finska modifikacija komandnih vozila artiljerije 1V13.
  • MT-LBu-P — finska modifikacija komandnih vozila artiljerije 1V14 i 1V15.
  • MT-LBu-PS — finska modifikacija komandnih vozila artiljerije 1V16.

Korisnici[uredi | uredi izvor]

MT-LBu Bugarske vojske.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]