Magacinske štetočine

Magacinske štetočine su glodari, insekti i biljke i njihovi oblici (larve, crvi, spore) koji jedu, zaražavaju i na druge načine uništavaju materijalna dobra u magacinima.

Po podacima svjetske Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO) svake godine m. unište oko 10% ukupne svjetske proizvodnje namirnica. Sve vrste m. se brzo razmnožavaju a mogu se podijeliti na m. životinjskog porijekla (glodari, insekti, mekušci) i biljnog porijekla (gljivice, plijesan, bakterije). Po vrsti napadnutog materijala postoje vrste m. koje napadaju hranu, druge tekstil i kožu, treće drvene predmete i tako dalje.

Glodari

Miševi i pacovi napadaju sve osim stakla, metala i porcelana. Brzo se razmnožavaju, a jedan pacov godišnje pojede oko 37 kg hrane. U sklonište odvuče 4 puta toliko. Sivi pacov prenosi i zaraze (tifus, paratifus, pjegavac, kugu, bjesnilo, žuticu, tularemiju, trihinozu).

Insekti

Više grupa insekata smatraju se magacinskim štetočinama — npr. mravi, moljci, kožojedi, žišci, muve. Od žižaka su najštetniji pasuljev (grahov), žitni, pirinčani i graškov. Moljci napadaju tekstil, kukuruz i brašno, kao i žito. Kožojedi čine štetu grizući predmete od kože. Mravi i muve napadaju razne vrste hrane.

Mekušci

Sirćetna jeguljica, podrumski puž i podrumska vaš oštećuju voće i povrće.

Bakterije

Mliječne, sirćetne, maslačne i bakterije truljenja dovode do propadanja hrane, posebno mlijeka, piva, vina, butera, pogotovo u toplije godišnje doba.

Suzbijanje i zaštita od magacinskih štetočina

Glodari se uništavaju mačkama, psima, mišolovkama, i deratizacijom. Mjere iste uključuju trovanje i zatvaranje rupa mješavinom slomljenog stakla i i betonskog maltera.

Insekti se suzbijaju primjenom trijera i separatora, sušenjem, pasterizacijom i zagrijavanjem na visoke temperature, i dezinsekcijom insekticidima.

Vidi još

• Magacin
• Skladište

Literatura

• Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga peta, pp. 195.