Magistrat u Sremskim Karlovcima
Magistrat u Sremskim Karlovcima je jedna od najznačajnijih i najvrednijih građevina u starom jezgru Sremskih Karlovaca, kao Prostorne kulturno-istorijske celine izuzetnog značaja za Srbiju.
Zdanje magistrata je oduvek imalo upravnu namenu. Tu je 1848. godine proglašena Srpska Vojvodina. Danas je u zdanju magistrata sedište opštine Sremski Karlovci[1].
Istorija zdanja[uredi | uredi izvor]
Zdanje Magistrata u Sremskim Karlovcima podignuto je razdoblju 1806-1811. u neoklasicističkom duhu. Prvobitna namena zgrade je bila vezana za Petrovaradinska regimentu u okviru Vojne granice. Plan zdanja je uradio inženjerski poručnik baron Vaskez 1791. godine, a prepravke plana je izvršio 1805. inženjerski kapetan Poljani.
U svečanoj dvorani Magistrata srpski narod je maja 1848. proglašen za „politički slobodan i nezavistan pod domom austrijskim i krunom ugarskom“. Sa balkona ovog zdanja patrijarh Josif Rajačić obnarodovao je osnivanje Srpske Vojvodine. Kroz istoriju, kako se koja država smenjivala na zgradi Magistrata je stavljala svoje grbove[2].
Zgrada je više puta obnavljana i osavremenjavana. Poslednjih decenija tu je smeštena Opština Sremski Karlovci.
Magistrat danas[uredi | uredi izvor]
Magistrat je do danas sačuvao svoj prvobitan izgled. Osnova zgrade je četvorougaona sa dva atrijumska dvorišta trapezoidne osnove. Zidana je opekom, malterisana i bojena. Dvoslivni krovovi pokriveni su kvadratnim biber crepom. Zbog kosog terena, zgrada prema Trgu ima tri etaže, a na ostalim delovima dve.
Glavna fasada okrenuta ka Trgu Branka Radičevića posebno je dekorativno obrađena. Izdeljena je po vertikali na pet delova[2].
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Sremski Karlovci[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 25. 07. 2014. g. Pristupljeno 18. 07. 2014. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ a b Magistrat: Sremski Karlovci: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture