Pređi na sadržaj

Makedonska azbuka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Savremena makedonska azbuka ili ćirilica (kao i svaka druga slovenska ćirilična azbuka) zasniva se na ćirilici Svetog Ćirila i Metodija i ona je adaptacija fonetske azbuke Vuka Karadžića i Krsta Misirkova.

Istorijska pozadina[uredi | uredi izvor]

Makedonski književni jezik je južnoslovenski jezik sa jednom od najstarijih književnojezičkih tradicija i službeni jezik u Republici Severnoj Makedoniji. Spada u grupu južnoslovenskih jezika sa oko 3 miliona govornika u Severnoj Makedoniji, Grčkoj, Albaniji, SAD, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Makedonski jezik je postao zvaničan jezik Socijalističke Republike Makedonije 1944. godine.

Od kraja 16. veka staroslovenski govori na tlu Makedonije počeli su da formiraju makedonski jezik u pisanoj formi[1][2], iako je njegova savremena standardna verzija utvrđena 1945. godine.

Azbuka[uredi | uredi izvor]

U sledećoj tabeli data su samo velika slova, zajedno sa izgovorom svakog slova.

A
/a/
B
/b/
V
/v/
G
/ɡ/
D
/d/
Ѓ
/ɟ/
E
/ɛ/
Ž
/ʒ/
Z
/z/
Ѕ
/ʣ/
I
/i/
J
/j/
K
/k/
L
/l/
Lj
/ʎ/
M
/m/
N
/n/
Nj
/ɲ/
O
/ɔ/
P
/p/
R
/r/
S
/s/
T
/t/
Ќ
/c/
U
/u/
F
/f/
H
/h/
C
/ʦ/
Č
/ʧ/

/ʤ/
Š
/ʃ/


U makedonskoj azbuci se javljaju slova ѓ i ќ koja su ekvivalent srpskim slovima /đ/ i /ć/ u srpskom jeziku (s tim što se malo mekše izgovaraju; primer: Đurđevdan - Ѓurѓovden, kuća - kuќa).

Jedinstvena slova[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik sadrži neke posebne foneme (u odnosu na susede) pa se stoga pojavila potreba za uvođenjem makedonske azbuke. Istorijski gledano, ova slova potiču iz 19. veka. Ta slova su ѓ i ќ, kao i slovo i koje je danas zamenjeno slovom j.

Slova lj, nj i su preuzeta iz srpskog jezika.[3]

Danas, slovo ѕ je jedinstveno u makedonskom jeziku, koje potiče još iz staroslovenske azbuke. To slovo se javlja još u bugarskom, ukrajinskom i poljskom jeziku, ali ne kao jedan fonem nego kao dijagraf (дз, dz (/ʣ/)).

Akcentovana slova è, ѝ i ô se ne smatraju za posebna slova.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Old Church Slavonic, Horace Lunt, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  2. ^ Macedonian, Victor Friedman Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. oktobar 2017), Facts about world's languages, 2001
  3. ^ Skopskata ikona Blaže Koneski, makedonski lingvist ili srъbski politrabotnik? Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. septembar 2007) Dragni Dragnev, Makedonski naučen institut, Sofiя, 1998

Vidi još[uredi | uredi izvor]