Maks Bruh

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Maks Bruh
Datum rođenja(1838-01-06)6. januar 1838.
Mesto rođenjaKelnPrusko kraljevstvo
Datum smrti2. oktobar 1920.(1920-10-02) (82 god.)
Mesto smrtiFriedenauVajmarska republika

Maks Kristijan Fredrih Bruh (nem. Max Christian Friedrich Bruch; 6. januar 1838, Keln2. oktobar 1920, Berlin) bio je nemački dirigent i dirigent.[1] Otac mu je bio činovnik u Kelnu; prvo muzičko vaspitanje dobio je Bruh od svoje muzikalne majke, a docnije studirao kod Hilera i Rajnekea. Nakon delovanja po raznim nemačkim gradovima, postao je dirigent u Liverpulu, od 1880. do 1883.; posle toga se vratio natrag, u Nemačku. Poslednjih deset godina svog života izbegavao je svet i živeo u usamljenosti. tri puta je naimenovan za počasnog doktora, najpre u Kembridžu (1893), potom u Breslavi (1896) i konačno u Berlinu (1918).

Kao kompozitor, Bruh je počeo sa zingšpilom Scherz, List und Rache (Šala, lukavstvo i osveta), prema Geteu, a napisao je i nekoliko opera, između kojih je i Loreley, na tekst koji je Gajbel napisao prvobitno za Mendelsona. Ranije generacije su Bruha cenile prvenstveno zbog njegovih horskih dela, od kojih treba spomenuti: Odisej (1872), Pesma o zvonu (Das Lied von der Glocke, 1878) prema Šilerovoj pesmi, Uskršnja kantata i Vatreni krst (Das Feuerkreuz, 1889). Za nas je, međutim, Bruh prvenstveno kompozitor Violinskog koncerta u g-molu, or. 26 (1886), prvog i najčešće izvođenog od njegova tri koncerta.

Bruh se posebno interesovao za narodne pesme, koje je koristio u raznim svojim kompozicijama; prema jednom pismu, on je u narodne pesme ubrajao i razne jevrejske melodije koje je koristio. Veoma je omiljena bila njegova obrada melodije Kol Nidrej, u obliku varijacija za violončelo i orkestar.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muzički leksikon, Kasper Heveler, Drugo prošireno izdanje 1990. godina

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]