Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice u Vaganu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaMitropolija dabrobosanska
Osnivanje1672.
Lokacija
MestoVagan, Opština Rudo
Država Bosna i Hercegovina,  Republika Srpska
Koordinate43° 38′ 25″ N 19° 29′ 02″ E / 43.64028° S; 19.48389° I / 43.64028; 19.48389
Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice na karti Bosne i Hercegovine
Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice
Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice
Manastirski skit Blagovesti Presvete Bogorodice na karti Bosne i Hercegovine

Manastir Blagovesti Presvete Bogorodice je manastir Srpske pravoslavne crkve i nepokretno kulturno dobro Republike Srpske[1] koji se nalazi u Vaganu, a pripada Dabrobosanskoj mitropoliji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir Blagovesti Presvete Bogorodice u Vaganu podignut je 1870. godine, mada se ovo mesto, kao bogoslužbeno mesto, u raznim putopisima i letopisima pominje mnogo ranije.

Po predanju, nakon pada Dobruna, rasuto monaštvo iz dobrunskog manastira se nastanilo po mnogim mestima u okruženju. Desetak staraca iz Dobruna je na Crkvinama, brdu iznad Vagana, ustrojilo monaški život, da bi godine 1672. izbio požar, te je preživeli deo monaha napravio brvnaru-crkvu na čijim temeljima stoji i današnja crkva.

Manastir je više puta pruređivan i paljen, ali ga je narod ovog kraja uvek obnavljao. U istorijatu crkve sačuvan je podatak o dvomesečnom boravku ikone Presvete Bogorodice Čajničke – Čajničke Krasnice, koju su monasi čuvali i odavde preneli u Čajniče. Crkva je poslednji put u celosti obnovljena 1870. godine, kada je dobila postojeći izgled.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnjost crkve
Unutrašnjost crkve

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015): Izmjena i dopuna prostornog plana Republike Srpske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. septembar 2017) do 2025. Banjaluka: Urbanistički zavod

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]