Manastir Svojnovo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Svojnovo
Osnovni podaci
Tipmanastir
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
Eparhijakruševačka
Osnivanje14. vek
Upravnikigumanija Tavita Milosavljević
PosvećenSvetom Nikola
Lokacija
MestoSvojnovo, opština Paraćin
Država Srbija

Manastir Svojnovo je ženski manastir Srpske pravoslavne crkve u Svojnovu, koji pripada Eparhiji kruševačkoj. Posvećen je svetom Nikoli Mirlikijskom. Nalazi se zapadno od sela Svojnovo, na obroncima planine Juhor.[1] Udaljen je desetak kilometara od Varvarina i Stalaća.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Najverovatnije je osnovan u drugoj polovini 14. veka.[1] Manastir se pominje 1377. godine u povelji Kneza Lazara manastiru Ravanica.[2] U turskim dokumentima iz 16. veka se pominje manastir Svetog Nikole kod sela Potočca u Levačkoj nahiji i to je najverovatnije ovaj manastir.[1]

Manastir Svetog Nikole Mirlikijskog je potpuno uništen krajem 18. veka za vreme ratova Austrijsko-turskog rata (1787—1791), kada je u ovim krajevima protiv Turaka ratovao kapetan Koča Anđelković.[1]

Obnovljen je 1812. godine, tokom Prvog srpskog ustanka. Tadašnji nahijski knez Mileta Radojković je od ostataka porušenog manastira izgradio današnju crkvu i današnji stari istočni konak.[1]

Starešine manastira[uredi | uredi izvor]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Manastirska crkva ima trikonhalnu osnovu sa nepravilno zasvedenim valjkastim svodom. Na istočnom delu se nalazi polukružna apsida, a na bočnim stranama plitke konhe. Crkva je zidana od lomljenog belog kamena sa fugovanim i dersovanim fasadama. Glavna ulazna i bočna vrata su napravljena od drveta sa ornamentima u narodnom stilu sa puno biljnih ukrasa i prepleta. Zidovi su jednim delom živopisani freskama.[1] U crkvi postoji pet prozora.[2] Krov je izgrađen na dve vode i pokriven crepom.[2]

Ikonostas potiče iz 19. veka.[2] Severoistočno od crkve se nalazi, stari, prizemni konak iz 1812. godine. Na zapadu je izgrađen nov veći konak.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]