Pređi na sadržaj

Marija Modenska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija Modenska
Varelst, Marija Modenska, ulje na platnu (1680)
Lični podaci
Datum rođenja(1658-10-05)5. oktobar 1658.
Mesto rođenjaModena, Vojvodstvo Modena
Datum smrti7. maj 1718.(1718-05-07) (59 god.)
Mesto smrtiDvorac Sen Žermen an Le kod Pariza, Kraljevina Francuska
Porodica
SupružnikDžejms II Stjuart
PotomstvoDžejms Frensis Edvard Stjuart, Louisa Maria Teresa Stuart, Isabel Stuart, Charles Stuart, Duke of Cambridge
RoditeljiAlfonso IV, vojvoda od Modene
Laura Martinoci
DinastijaEste
Dinastija Stjuart
PrethodnikKatarina od Braganse
NaslednikMarija Klementina Sobjeska

Marija od Modene (ital. Maria Beatrice Anna Margherita Isabella d'Este;[1] 16581718) bila je kraljica Engleske, Škotske i Irske kao druga supruga Džejmsa II Stjuarta (1633—1701). Bila je religiozna rimokatolkinja i udala se za udovca Džejmsa, koji je bio mlađi brat Čarlsa II (1630–1685) i potencijalni naslednik prestola.[2][3] Nije se interesovala za politiku i bila je posvećena suprugu i njihovoj deci od koje je dvoje preživelo detinjstvo: Džejms Fransis Edvard, jakobitski kandidat na presto (kao Džejms III Engleski), kasnije poznat kao Stariji pretendent (engl. The Old Pretender), i Luiza Marija Tereza.[4]

Marija je rođena u vojvodskoj porodici u Modeni, maloj državi u severoistočnoj Italiji. U Engleskoj je prvenstveno ostala upamćena po glasinama o kontroverznom rođenju Džejmsa Fransisa Edvarda, njenog jedinog sina koji je preživeo detinjstvo. Prema široko raširenim glasinama, Džejms je bio „zamena“, tj. beba koja je unesena u sobu gde se odvijao porođaj u tiganju za grejanje postelje. Cilj ovakvog poteza bio je da se obezbedi naslednik katoličkoj grani dinastije Stjuart. Iako se pokazalo da su ovakve optužbe bile netačne, što je potvrdila i istraga Tajnog saveta, rođenje Džejmsa Fransisa Edvarda bilo je jedan od činilaca koji su doveli do Slavne revolucije 1688. godine. U revoluciji Džejms II je bio prisiljen da presto ustupi svojoj ćerki iz prvog braka Mariji, koja je bila protestantkinja kao i njen suprug i savladar Vilijem III.

Džejms II i Marija Modenska su sa porodicom otišli u izgnanstvo u Francusku gde im je Luj XIV stavio na raspolaganje dvor Sen Žermen an Laj, nedaleko od Pariza. Jakobiti su Mariju nazivali „Kraljicom preko mora“ (engl. Queen over the water) s obzirom da je živela u Francuskoj. Za razliku od muža, Marija je bila popularna među dvoranima francuskog kralja. Kada je postala udovica 1701. godine, njen trinaestogodišnji sin Džejms Fransis Edvard je, za jakobite, postao Džejms III od Engleske i VII od Škotske. Do njegovog šesnaestog rođendana Marija je obavljala dužnost regenta. Kada je mladi Džejms, posle Utrehtskog mira 1713. godine, diplomatski zamoljen da napusti Francusku, Marija je ostala. Naime, kao udovica zajedno sa ćerkom Luizom Marijom Terezom je leta provodila u manastiru Šailo. Marija Luiza Tereza je umrla od malih boginja 1712. godine, a Marija Modenska je i posle 1713. ostala u Francuskoj iako je sa odlaskom sina bila lišena društva članova porodica. Marija je preminula 1718. od raka dojke. Ostala je u lepom sećanju svojim francuskih savremenika.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Harris 2007, str. 1.
  2. ^ Oman 1962, str. 30.
  3. ^ Britannica, Encyclopædia. „Mary of Modena (queen of England)”. Brittanica.com. Pristupljeno 24. 12. 2009. 
  4. ^ Oman 1962, str. 40.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Cesare d'Este
 
 
 
 
 
 
 
8. Alfonso III od Este
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Virginia de' Medici
 
 
 
 
 
 
 
4. Francesco I d'Este
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Karlo Emanuel I, vojvoda Savoje
 
 
 
 
 
 
 
9. Isabella of Savoy
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Catherine Michelle of Spain
 
 
 
 
 
 
 
2. Alfonso IV, vojvoda od Modene
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Aleksandar Farnese, vojvoda od Parme
 
 
 
 
 
 
 
10. Ranuccio I Farnese, Duke of Parma
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Infanta Maria of Guimarães
 
 
 
 
 
 
 
5. Maria Caterina Farnese of Parma
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Giovanni Francesco Aldobrandini
 
 
 
 
 
 
 
11. Margherita Aldobrandini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Olimpia Aldobrandini
 
 
 
 
 
 
 
1. Marija Modenska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Giovanni Battista Martinozzi
 
 
 
 
 
 
 
12. Vincenzo Martinozzi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Bianca Lanci
 
 
 
 
 
 
 
6. Hieronymus Martinozzi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Matteo Marcolini
 
 
 
 
 
 
 
13. Margherita Marcolini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Tommosa Bertozzi
 
 
 
 
 
 
 
3. Laura Martinozzi
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Girolamo Mazarini
 
 
 
 
 
 
 
14. Peter Mazarini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Margherita de Franchis Passavera
 
 
 
 
 
 
 
7. Laura Mazarini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Giulio Buffalini, Count of San Giustino
 
 
 
 
 
 
 
15. Hortense Buffalini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Francesca Belloni
 
 
 
 
 
 

Literatura[uredi | uredi izvor]