Pređi na sadržaj

Mark Aronson

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mark Aronson
Lični podaci
Datum rođenja(1950-08-24)24. avgust 1950.
Mesto rođenjaLos Anđeles, SAD
Datum smrti30. april 1987.(1987-04-30) (36 god.)
Mesto smrtiTuson, SAD
ObrazovanjeKalifornijski tehnološki institut, Univerzitet Harvard
Naučni rad
Poljeastronomija, matematika i fizika
Poznat poodređivanju Habl konstante, proučavanju zvezda zasićenih ugljenom i njihove brzine distribucije u patuljastim sferoidnim galaksijama.

Mark Aronson (engl. Marc Aaronson; Los Anđeles, 24. avgust 1950[1] — 30. april 1987) je bio američki astronom.[2]

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Aronson je rođen u Los Anđelesu, u SAD.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Aronson se školovao na Institutu za tehnologiju u Kaliforniji, gde je stekao diplomu osnovnih studija 1972. godine. Završio je doktorske studije 1977. godine na univerzitetu Harvard sa disertacijom o blizu-infracrvenom otvoru fotometriranja galaksije.[3] Pristupio je opservatoriji Stjuart na Univerzitetu u Arizoni kao post-doktorantski istraživački saradnik 1977. godine, te je postao saradnik u nastavi na predmetu "astronomija" 1983. godine. Aronson i Džeremi Mould su 1981. godine osvojili nagradu Džordž van Biesbrouk i nagradu Njutn Lejsi Pirs 1984. godine za astronomiju od strane Američkog astronomskog društva. Takođe mu je dodeljena i nagrada Bart Dž. Bok 1983. godine od strane univerziteta Harvard.

Njegovo delo se zasniva na tri oblasti: određivanje Habl konstante (H0) koristeći se Tali-Fišer relacijom, proučavanje zvezda zasićenih ugljenom, i brzina distribucije tih zvezda u patuljastim sferoidnim galaksijama.

Aronson je bio jedan od prvih astronoma koji je pokušao da uslika tamnu materiju koristeći se infracrvenim oslikavanjem. Oslikao je infracrvene oreole nepoznate materije koja okružuje galaksiju i koja može biti tamna materija.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Aronson je poginuo nesrećnim slučajem u popodnevnim časovima 30. aprila 1987. godine, u kupoli Majalskog teleskopa u Kit Pik nacionalnoj opservatoriji,[4] kada je na njega pao otvor koji vodi ka pisti. Otvor se zatvorio za njim stubama koje idu dole sve do pokretne kupole teleskopa. Prekidač na otvoru je automatski ugasio rotacioni motor kupole; međutim, impuls kupole je nastavio da je pokreće još par trenutaka, što je dovelo do udarca u spoljni deo otvora. Ova greška u dizajnu je ispravljena nakon nesreće u kojoj je Aronson poginuo.

Asteroid 3277 Aronson je imenovan u njegovu čast.[5]

Spomen-zvanje predavača Mark Aronson[uredi | uredi izvor]

Spomen-zvanje predavača Mark Aronson, koje promoviše i odaje priznanje izvanrednosti u astronomskim istraživanjima, dodeljuje se svakih 18 meseci od strane Univerziteta u Arizoni i Stjuart opservatorije kao odavanje počasti sećanju na njega.[6]

Predavači

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Aaronson, Marc A.”. Ko je bio ko u Americi, 1993-1996, tom 11. New Providence, N.J.: Marquis Who's Who. 1996. str. 1. ISBN 978-0-8379-0225-8. 
  2. ^ Hučra, Džon (1988). „Mark Aronson”. Fizika danas. 41 (7): 91—92. Bibcode:1988PhT....41g..91H. doi:10.1063/1.2811514. Arhivirano iz originala 01. 10. 2013. g. Pristupljeno 21. 12. 2014. 
  3. ^ Auduz, Žan (1988). Velike strukture univerzuma. Internacionalna Astronomska Unija. xxii. ISBN 978-90-277-2742-8. 
  4. ^ „MARC A. AARONSON, ASTRONOMER, KILLED BY REVOLVING DOME”. The New York Times. 02. 5. 1987. Pristupljeno 10. 06. 2008. 
  5. ^ Šmadel, Luc D. Rečnik imena manjih planeta. Springer. str. 273. ISBN 978-3-540-00238-3. 
  6. ^ „Eronson spomen-zvanje predavača”. Arhivirano iz originala 17. 05. 2008. g. Pristupljeno 10. 06. 2008.