Mark A. Samut
Mark A. Samut je malteški pisac.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Stariji sin malteškog pisca Frans Samuta i Katerine rođ. Kakija. Mark A. Samut je rođen 1973. godine u Malti. Školovao se u Školi Sveta Monika, Koledžu Stela Maris, gimnaziji Vasali, i gimnaziji GF Abela.
Obrazovanje je nastavio na Univerzitetu Malta (LL.D., M.Jur. (summa cum laude), M.A.) i na Londonskom univerzitetskom koledžu i London School of Economics and Political Science) (LL.M.).
Samut je bio lokalni odbornik (1993–96.),[1] Član Zadruge odbora (1997–98), sekretar Saveta notara Malte (2000–03),[traži se izvor] Počasni konzul Letonije (2001–06),[2] i predsednik malteškog jezičkog udruženja - Univerziteta Ghaqda tal-Malti Università (2007–09.).
Samut je bio politički aktivan (1993—2003), od 1996. je u prvim redovima Radničke partije Malte.
Član je Kraljevskog istorijskog društva i malteškg istorijskog društva.
Od 2014, Samut je počeo držati predavanja na Univerzitetu Malta o malteškom krivičnom zakoniku.
Izdanja[uredi | uredi izvor]
Knjige[uredi | uredi izvor]
- Kratka istorija Letonije/L-Istorja tal-Latvja fil-Qosor (Malta, 2004)[3]
- Il-Liġi, il-Morali, u r-Raġuni (Zakon, moral i razum) sa profesorom Đuzepe Mifsud Boniči, bivši Evropski sud za ljudska prava sudija i bivši predsednik suda Malte, (Malta, 2008)[4]
- (Doprinos) Mediteranska regija: Različite perspektive, zajednički ciljevi (Ministarstvo odbrane Italije, Italija, 2010)
- Zakon o konzularnim odnosima (XPL, UK, 2010), korišćen od Vytautas Magnus University, Kaunas, Litvanija, kao preporuka za čitanje[5] (XPL, UK, 2010)[6]
- (Urednik i koautor) Malta u evropskom sudu za ljudska prava 1987-2012, sa Patrikom Knetom i Dejvid A. Borgom, uz doprinos prof. Kevina Akvilina (Dekana pravnog fakulteta Univerzitet Malte), sudije Đovani Bonela, i članice parlamenta Dr. Tereze Komodini Kahija]. (Malta, 2012)[7][8]
Ostala izdanja[uredi | uredi izvor]
Samutov prevod La Pazza-a od Guze Boničija je dobio pohvale od strane profesora Čarlsa brifa u njegovoj knjizi o malteškoj literaturi (Il-Letteratura Maltija: L-Istorja tan-Narrattiva, Malta University Press, 2008).
Sammut je pisao sa Opštinski kod eks Malte kao i druge teme vezane za istoriju i teoriju prava.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Local Govt”. Culturedomain.com. Arhivirano iz originala 28. 07. 2012. g. Pristupljeno 1. 11. 2012.
- ^ The non-political nature of consular relations - timesofmalta.com
- ^ A Short History of Latvia - Mark Anthony Sammut - Google Books. Books.google.com. 2004-10-27. Pristupljeno 1. 11. 2012.
- ^ Il-liġi, il-morali, u r-raġuni - Giuseppe Mifsud Bonnici, Mark A. Sammut, Peter Serracino Inglott - Google Books. Books.google.com. Pristupljeno 1. 11. 2012.
- ^ „The Law of Consular Relations: Amazon.co.uk: Mark Sammut: Books”. Amazon.co.uk. 15. 8. 2010. Pristupljeno 1. 11. 2012.
- ^ http://www.vdu.lt/wp-content/uploads/2014/04/POD-6003_DIPLOMATIC-AND-CONSULAR-LAW.pdf
- ^ „Book Launch: Malta at the European Court of Human Rights 1987-2012 (13 Feb.) - University of Malta[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 23. 11. 2015. g. Pristupljeno 17. 11. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ Documenting human rights cases - timesofmalta.com