Pređi na sadržaj

Martinci

Koordinate: 45° 00′ 38″ S; 19° 27′ 37″ I / 45.01063° S; 19.46015° I / 45.01063; 19.46015
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Martinci
Srpska pravoslavna crkva sv. Nikole
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaSremska Mitrovica
Stanovništvo
 — 2011.Pad 3.070
 — gustina45/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 00′ 38″ S; 19° 27′ 37″ I / 45.01063° S; 19.46015° I / 45.01063; 19.46015
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina85 m
Površina67,6 km2
Martinci na karti Srbije
Martinci
Martinci
Martinci na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22222
Pozivni broj022
Registarska oznakaSM

Martinci su naselje u gradu Sremska Mitrovica, u Sremskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 3070 stanovnika. Ovde se nalazi pravoslavna crkva Svetog Nikole, kao spomenik kulture od velikog značaja i železnička stanica Martinci.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Martinci su jedno od najvećih sela sremskomitrovačke opštine. Izgrađeni su na obodu aluvijalne terase, nekoliko kilometara severno od reke Save, 14 km zapadno od Sremske Mitrovice. Kroz njih prolazi put Sremska Mitrovica – Šid, a severno su pruga i auto-put istog pug Sremska Mitrovica – Šid.

Atar sela ima površinu od 66,7 km² i najveći je u opštini. On se na zapadu graniči hatarima sela Bosut i Kuzmin, na severu sa hatarom Čalme, a na istoku hatarom Laćarka. Južnu granicu čini reka Sava.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ovo je staro selo koje istorijski izvori pominju još u predtursko vreme, 1445. godine. Ranije se mesto zvalo Budalija, gde je rođen rimski imperator Decije Trajan.

Martinci su bili naseljeni i u vreme Turaka, kao i u austrijsko vreme. Tada se prvi put pominju pod ovim imenom (1734. godine). Položaj na granici dve geomorfološke celine i okruženje dobrim zemljama, omogućili su razvoj velikog i bogatog naselja.

Martinci su to iskoristili i još početkom 20. veka imali su preko 4.000 stanovnika, odnosno bili su najveće selo na ovom području. U najnovije vreme, kada je proces urbanizacije postao važan za razvitak sela, oni polako posustaju i ustupaju primat selima bližoj Sremskoj Mitrovici.

Ovde se još uvek najveći deo aktivnog stanovništva bavi poljoprivredom, a sem jednog mlina nema drugih industrijskih građevina.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Martinci živi 2939 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,1 godina (39,4 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 1133 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,21.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 4.146
1953. 4.136
1961. 4.396
1971. 4.003
1981. 3.975
1991. 3.663 3.615
2002. 3.639 3.712
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[2]
Srbi
  
3.441 94,55%
Jugosloveni
  
48 1,31%
Hrvati
  
25 0,68%
Mađari
  
8 0,21%
Crnogorci
  
6 0,16%
Muslimani
  
6 0,16%
Makedonci
  
4 0,10%
Ukrajinci
  
3 0,08%
Slovaci
  
3 0,08%
Rumuni
  
3 0,08%
Rusini
  
2 0,05%
Nemci
  
2 0,05%
Romi
  
1 0,02%
nepoznato
  
18 0,49%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Kulturna dobra[uredi | uredi izvor]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]