Maskogijski narodi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Geografska rasprostranjenost maskogijskih naroda u vreme prvog kontakta sa Evropljanima

Maskogijski narodi su porodica naroda koja je u vreme dolaska prvih evropskih kolonista u Severnu Ameriku naseljavala jugoistočne države SAD, Misisipi, Alabamu, Tenesi, Džordžiju i Floridu. Maskogijski narodi danas naseljavaju Oklahomu, Teksas, Luizijanu i Floridu. Maskogijski narodi govore jezicima iz maskogijske porodice jezika.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Maskogijski narodi se prema jezicima kojima govore mogu podeliti na (na osnovu tradicionalne klasifikacije Meri Has):[1][2]

  • Zapadnomaskogijski narodi
  • Istočnomaskogijski narodi
    • Apalačko-Alabamsko-Koasatska podgrupa
      • Alabama (deo su Maskoške (Kričke) konfederacije)
      • Koasati ili Kušate (deo su Maskoške (Kričke) konfederacije)
      • Apalači
    • Hičiti-Mikasuki
      • Mikasuki (deo su Maskoške (Kričke) konfederacije)
    • Krik-Seminoli
      • Krik ili Maskogi (deo su Maskoške (Kričke) konfederacije)
      • Seminoli (potiču od Krika i Mikasuka iz Maskoške (Kričke) konfederacije)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mithun 2005, str. 461.
  2. ^ Campbell 1997, str. 147.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Campbell, Lyle. (1997). "American Indian languages: The historical linguistics of Native America". New York: Oxford University Press.