Matjo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žena u tradicionalnoj Matjo narodnoj nošnji (početak 20. veka)

Matjo (mađ. Matyó) je etnička grupa koja naseljava oblast Matjofold (mađ. Matyóföld - zemlja Matjoa) zapadno od planina Buk (mađ. Bükk) u ravnici Alfeld u Mađarskoj. Posle dolaska Mađara u ovu oblast Matjo zajednica zadržala je svoju kulturu i običaje.[1] Čak i danas se dosta razlikuju od drugih zajednica u okolini, a razlog verovatno leži i u tome što su katoličke veroispovesti, za razliku od svih ostalih, koji su protestanti.[2]

Ime[uredi | uredi izvor]

Prema predanju, imenom Matjo nazvali su se u čast kralja Matije Korvina, koji je njihovom centralnom naselju, gradu Mezokevešdu, na dan Svetog Ladislava 1472. godine dodelio status trgovišta.

Matjo zajednica danas[uredi | uredi izvor]

Danas njihovi mađarizovani potomci uglavnom žive u oblasti Matjofold, odnosno na prostoru oko Mezekevešda, Tara i Sentištvana (okrug Boršod-Abauj-Zemplen), na severu Alfelda.[3] Njihove zajednice odlikuju se specifičnom arhitekturom - matjo seoskim kućama, kao i specifičnim, raznobojnim narodnim nošnjama.[4] Naime, narodne nošnje i ukrasni vezovi su najkarakterističnije obeležje njihove kulture. Zbog toga je 2012. godine tradicionalni Matjo vez uvršten na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, kao ruralna aktivnost koja jača međuljudske odnose i koheziju zajednice, istovremeno omogućavajući individualno umetničko izražavanje [5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Genetičko podrijetlo stanovništva Mađarske (jezik: mađarski) Preuzeto 7. 11. 2012.
  2. ^ Gugliemino, C. R.; De Silvestri, A.; Beres, J. (14. 2. 2000). Probable ancestors of Hungarian ethnic groups: an admixture analysis. Pristupljeno 11. 6. 2021. 
  3. ^ „Hungary - Settlement patterns - Traditional regions”. britannica.com. Pristupljeno 4. 6. 2021. 
  4. ^ Borsod-Abaúj-Zemplén na Britannica online (jezik: engleski) Preuzeto 8. 11. 2012.
  5. ^ „Folk art of the Matyó, embroidery of a traditional community”. UNESCO. Pristupljeno 4. 6. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]