Pređi na sadržaj

Megalaja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Megalaja
मेघालय
{{{caption2}}}
Map
Država Indija
Admin. centarŠilong
Službeni jezikgaro, kasi, engleski
Površina22.429 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.2.964.007
 — gustina st.132,15 st./km2
Religijahrišćanstvo, animizam
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Megalaja (devangari: मेघालय) je mala država u severoistočnoj Indiji. Megalaja doslovno znači „Boravište oblaka“ na hindiju i sanskritu. Megalaja je brdovit pojas u istočnom delu zemlje dug oko 300 km, pravca pružanja zapad-istok, i širok oko 100 km, ukupne površine od 22.429 km². Stanovništvo je 2000. godine brojalo 2 175 000 ljudi. Država se na severu graniči sa Asamom, a na jugu s Bangladešom. Glavni grad je Šilong sa oko 260 hiljada stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima Megalaje je umerena, ali vlažna, srednja godišnja količina padavina je 1200 cm u nekim delovima, što čini da je ova država sa najvećom količinom padavina u Indiji. Grad Čerapundži, koji se nalazi južno od glavnog grada, poznat je po svetskom rekordu mesečne količine padavina, dok selo Mavsinram, blizu grada Čerapundži drži svetski rekord po godišnjoj količini padavina. Godišnja količina padavina u gradu Čerapundži je oko 12 000 mm. Planine Garo na zapadu, Kasi i Jaintia na istoku su srednjih nadmorskih visina, sa najvišim vrhom Šilong na visini od 1965 metara iznad nivoa mora. Oko trećina države je pod šumom. Ekoregion suptropskih šuma Megalaje se nalazi u državi, brdske šume se razlikuju od nizijskih tropskih šuma na severu i jugu. Šume Megalaje su poznate po biodiverzitetu sisara, ptica i biljaka.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Autohtono stanovništvo čini 85% stanovništva Megalaje. Grupa Kasi je najbrojnija, zatim grupa Garo. U kolonijalno vreme Britanci su ovo stanovništvo nazivali „brdska plemena“. Među ostalim grupama su Jaintia i Hadžong. Negde oko 50% stanovništva, računajući 54 000 Bengalaca i 49 000 Šaika se ne svrstava u plemensko stanovništvo.

Religija[uredi | uredi izvor]

Megalaja je jedna od tri indijske države (druge dve su Nagaland i Mizoram) sa većinskim hrišćanskim stanovništvom (70,3%). Značajan deo stanovništva su sledbenici različitih animističkih filozofija (11,5%). Hinduista ima 13,3%, dok su 4,3% muslimani.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Dugo vremena zatvorena za strance, Megalaja pokušava da promoviše turizam zasnovan prvenstveno na svojim prirodnim lepotama. To otvaranje ide sporo zbog separatističkih grupa kao što su ULFA i NDFB koje koriste pobrđe Garo kao bazu za svoje operacije, a u prilog im ide šumoviti teren kojem je teško pristupiti i blizina granice sa Bangladešom.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]