Medeljin

Koordinate: 6° 14′ 45″ S; 75° 34′ 56″ Z / 6.24574° S; 75.5822° Z / 6.24574; -75.5822
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Medeljin
šp. Medellín
Panorama Medeljina
Administrativni podaci
Država Kolumbija
DepartmanAntiokija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.2.393.011
 — gustina6.286,81 st./km2
Aglomeracija (2005.)3.312.165
Geografske karakteristike
Koordinate6° 14′ 45″ S; 75° 34′ 56″ Z / 6.24574° S; 75.5822° Z / 6.24574; -75.5822
Aps. visina1538 m
Površina380,64 km2
Medeljin na karti Kolumbije
Medeljin
Medeljin
Medeljin na karti Kolumbije

Medeljin (šp. Medellín) grad je u Kolumbiji, glavni grad Departmana Antiokija na severozapadu zemlje. Grad leži u dolini Abura na obalama reke Medeljin, u centralnom regionu Anda u Južnoj Americi. Prema procenama iz 2017. godine, Medeljin ima više od 2,5 miliona stanovnika,[1] i po tome je drugi najveći grad zemlje posle Bogote. Sa svojim okolnim područjem koje uključuje devet drugih gradova, gradsko područje Medeljina je druga po veličini urbana aglomeracija u Kolumbiji po broju stanovnika i po ekonomskom značaju, sa više od 3,7 miliona ljudi.

Grad je osnovan 2. marta 1616, pod imenom San Lorenco de Abura (šp. San Lorenzo de Aburra),[2] a osnovao ga je Španac Francisko Herera Kampusano koji je u to vreme podigao jedno malo selo (šp. poblado), smešteno u današnjoj komuni El Poblado. Kraljica Marija Austrijska je 2. novembra 1675. godine u regiji Ana osnovala Grad naše Gospe Kandelarijske od Medeljina (šp. Villa de Nuestra Señora de la Candelaria de Medellín), koji danas odgovara centru grada (centralnoistočnoj zoni) i prva opisuje region kao „Medeljin”. Nacionalni kongres novonastale Velike Kolumbije (koja se sastojala od današnje Kolumbije, Venecuele, Ekvadora i Paname) 1826. godine je grad proglasio prestonicom departmana Antiokija. Nakon što je Kolumbija stekla svoju nezavisnost od Španije, Medeljin je postao prestonica federalne države Antiokije sve do 1888. godine, proglašenjem Kolumbijskog ustava 1886. godine. Tokom 19. veka, Medeljin je bio dinamičan trgovački centar, prvi izvoznik zlata, a takođe i poznat po proizvodnji i izvozu kafe.

Početkom 21. veka, grad je povratio industrijsku dinamičnost izgradnjom metroa, liberalizovanom politikom razvoja, poboljšanom bezbednošću i poboljšanim obrazovanjem. Istraživači Instituta za prekomorski razvoj pohvalili su grad kao pionira u primeni modela ekonomskog razvoja proisteklih iz Vašingtonskog konsenzusa. Grad je međunarodno promovisan kao turistička destinacija i smatra se globalnim gradom tipom Gama.

Gradsko područje Medeljina proizvodi 67% ukupnog BDP-a Antiokije i 11% celokupne ekonomije Kolumbije. Medeljin je takođe važan region zbog svojih univerziteta, akademija, trgovine, industrije, nauke, zdravstvenih usluga, uzgajanja cveća i festivala.


Geografija[uredi | uredi izvor]

Medeljin ima 16 komuna (okruga), 5 opština (šp. corregimientos) i 271 komšiluk (šp. barrios). Gradsko područje Medeljina nalazi se u dolini Abura na nadmorskoj visini od 1.500 metara i kroz grad protiče reka Medeljin, koja teče ka severu. Severno od doline nalaze se gradovi Beljo, Kopakabana, Hirardota i Barbosa, dok su južno od doline smešteni gradovi Itagui, Envigado, Sabaneta, La Estrelja i Kaldas.

Klima[uredi | uredi izvor]

Vreme u Medeljinu je toplo tokom cele godine sa nekoliko temperaturnih ekstrema. Kao opština, Medeljin zahvata površinu od 382 kvadratna kilometra i njegova klima pokazuje odlike klime tropskih kišnih šuma, iako su primetni hladniji uticaji koji klimu grada gotovo pretvaraju u suptropsku planinsku klimu, a takođe su osetni i uticaji tropske monsunske klime. Pošto se Medeljin nalazi na 1.500 metara nadmorske visine, njegova klima nije toliko topla koliko klima drugih gradova koji se nalaze na istoj geografskoj širini, blizu ekvatora. Upravo zbog te nadmorske visine, kao i zbog svoje lokacije blizu Anda, klima Medeljina se pre može opisati kao vlažna suptropska klima nego kao tropska klima. Prosečna godišnja temperatura iznosi 22°C, a zbog blizine ekvatora, temperatura je gotovo konstantna tokom cele godine, sa minimalnim temperaturnim varijacijama — temperatura varira od 15 do 30°C. Zbog prijatne prolećne klime tokom cele godine, Medeljin je poznat kao La Ciudad de la Eterna Primavera, odnosno kao Grad večnog proleća. Ipak, kako se grad nalazi u dolini, a mnogi njegovi okruzi na padinama, temperature mogu biti neznatno hladnije u delovima grada koji su smešteni na padinama planina koje okružuju dolinu.

Klima Medeljin (Olaya Herrera Airport) 1981—2010.
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 33,2
(91,8)
35,0
(95)
36,0
(96,8)
35,0
(95)
36,2
(97,2)
36,5
(97,7)
35,6
(96,1)
36,5
(97,7)
38,0
(100,4)
36,5
(97,7)
37,0
(98,6)
35,0
(95)
38,0
(100,4)
Maksimum, °C (°F) 27,8
(82)
28,2
(82,8)
28,1
(82,6)
27,6
(81,7)
27,8
(82)
28,2
(82,8)
28,4
(83,1)
28,5
(83,3)
28,0
(82,4)
27,2
(81)
27,1
(80,8)
27,2
(81)
27,8
(82)
Prosek, °C (°F) 22,4
(72,3)
22,7
(72,9)
22,7
(72,9)
22,4
(72,3)
22,6
(72,7)
22,9
(73,2)
23,1
(73,6)
23,1
(73,6)
22,4
(72,3)
21,8
(71,2)
21,8
(71,2)
21,9
(71,4)
22,5
(72,5)
Minimum, °C (°F) 17,2
(63)
17,5
(63,5)
17,7
(63,9)
17,8
(64)
17,8
(64)
17,4
(63,3)
17,1
(62,8)
17,2
(63)
17,0
(62,6)
17,0
(62,6)
17,3
(63,1)
17,2
(63)
17,4
(63,3)
Apsolutni minimum, °C (°F) 9,5
(49,1)
8,0
(46,4)
9,0
(48,2)
9,5
(49,1)
10,0
(50)
10,0
(50)
8,9
(48)
10,0
(50)
9,6
(49,3)
9,0
(48,2)
9,0
(48,2)
8,2
(46,8)
8,0
(46,4)
Količina kiše, mm (in) 63,2
(2,488)
81,4
(3,205)
129,1
(5,083)
170,7
(6,72)
213,5
(8,406)
149,4
(5,882)
133,1
(5,24)
139,7
(5,5)
181,8
(7,157)
226,7
(8,925)
158,9
(6,256)
104,8
(4,126)
1.752,3
(68,988)
Dani sa kišom 12 13 18 23 23 18 17 19 22 25 21 16 227
Relativna vlažnost, % 66 65 67 70 70 66 63 65 67 71 72 70 67
Sunčani sati — mesečni prosek 170,5 152,6 148,8 123,0 139,5 165,0 198,4 186,0 147,0 133,3 135,0 151,9 1.851
Sunčani sati — dnevni prosek 5,5 5,4 4,8 4,1 4,5 5,5 6,4 6,0 4,9 4,3 4,5 4,9 5,1
Izvor: Instituto de Hidrologia Meteorologia y Estudios Ambientales[3][4][5]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1938.1951.1964.1973.1985.1993.2005.2012.
168.266358.189772.8871.077.2521.468.0891.630.0092.223.0782.393.011

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Međunarodne veze[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Drugi oblici partnerstava[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Estimates and projections of the total national, departmental and municipal population by area 1985-2020” (XLS). NADS. Pristupljeno 01. 09. 2014. 
  2. ^ Restrepo Uribe, Jorge (1981), Medellín, su Origen, Progreso y Desarrollo, Servigráficas, Medellín. ISBN 978-84-300-3286-0.
  3. ^ „Promedios Climatológicos 1981–2010” (na jeziku: španski). Instituto de Hidrologia Meteorologia y Estudios Ambientales. Arhivirano iz originala 15. 8. 2016. g. Pristupljeno 14. 8. 2016. 
  4. ^ „Promedios Climatológicos 1971–2000” (na jeziku: španski). Instituto de Hidrologia Meteorologia y Estudios Ambientales. Arhivirano iz originala 15. 8. 2016. g. Pristupljeno 14. 8. 2016. 
  5. ^ „Tiempo y Clima” (na jeziku: španski). Instituto de Hidrologia Meteorologia y Estudios Ambientales. Arhivirano iz originala 15. 8. 2016. g. Pristupljeno 14. 8. 2016. 
  6. ^ „Town Twinning Agreements”. Municipalidad de Rosario - Buenos Aires 711. Arhivirano iz originala 19. 03. 2015. g. Pristupljeno 14. 10. 2014. 
  7. ^ „Sister cities”. Online directory: the Americas (the member directory for sister cities in the Americas. Arhivirano iz originala 3. 3. 2008. g. Pristupljeno 2. 4. 2008. 
  8. ^ „Hermandad entre ciudades” (na jeziku: španski). La Nación. 14. 3. 2004. Arhivirano iz originala 4. 6. 2008. g. 
  9. ^ „Barcelona: Bilateral relations: Cooperation agreements”. Barcelona City Council. Arhivirano iz originala 26. 4. 2008. g. Pristupljeno 21. 4. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]