Metropola

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tokio, najveća metropola na svijetu
Sao Paulo, najveća metropola na južnoj hemisferi

Metropola, rijetko metropolis, veliki je grad ili konurbacija koji je značajan privredni, politički i kulturni centar za zemlju ili region, kao i važno čvorište za regionalne ili međunarodne veze, trgovinu ili komunikaciju. Termin je grčkog porijekla i znači „grad majka” kolonije (u antičkom smislu), tj. grad koji je poslao naseljenike. Kasnije je termin generalizovan u smislu grada koji se smatra određenim centrom aktivnosti ili bilo kog velikog, važnog događaja za zemlju.

Veliki grad koji pripada većoj urbanoj aglomeraciji, ali nije srž te aglomeracije, ne smatra se generalno metropolom, ali njenim dijelom da. U Evropi, Moskva se danas smatra najvećom metropolom koja ima 15 miliona stanovnika, pored Londona, koji je to bio nekada. Njujork je najveća metropola na severnoj hemisferi u Severnoj Americi. Urbani centri izvan gradskih oblasti koji stvaraju sličnu atrakciju u manjem obimu za njihov region smatraju se regiopolama, a termin je uveo jedan njemački profesor 2006. godine.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U antičkom vremenu, metropola je označavala grad ili državu iz koje je kolonija nastala. Mnogi veliki gradovi koje su osnovala antičke civilizacije smatrani su važnim svjetskim metropolama svoga vremena zbog njihovoh velikog broj stanovništva i značaja. Neke od ovih antičkih metropola su preživjele do dan-danas i nalaze se među najstarijim stalno naseljenim gradovima na svijetu.

Prema savremenom kriterijumu, Rim se smatra prvom metropolom, koja je imala milion stanovnika tokom jedne godine i posjedovala urbanu kulturu koja je uključivala i arhitektonska ostvarenja neprevaziđenja vijekovima.[2]

Etimologija i savremena upotreba[uredi | uredi izvor]

Metropola je riječ grčkog porijekla, nastala je od riječi μήτηρ, što znači majka, i riječi πόλις, koja znači grad. Riječ i postklasičnom latinskom jeziku označavala glavni grad pokrjine, sjedište vlade i naročito crkveno sjedište metropolita ili metropolitke stolice kome su biskupi sufragani bili odgovorni. Ova upotreba izjednačava pokrajinu sa biskopijom ili biskupskom stolicom.

U savremenoj upotrebi riječ se najčešće odnosi na metropolitanske oblasti, skup susjednih i međusobno povezanih gradova okupljenih oko glavnog gradskog centra. U tom smislu, metropolitanski obično znači „prostire se cijelom metropolom” (kao „metropolitanska administracija”) ili „nadležnost metropole” (kao „metropolitanski živtot” kao suprostnost „provincijskom” ili „ruralnom”).

Globalni grad[uredi | uredi izvor]

Koncept globalnog grada predstavlja grad koji ima direktan i osjetan uticaj na globalna pitanja kroz društveno-ekonomska sredstva. Termin je popilarizovan, zbog porasta globalizacije (pr. globalni finansijski sistem, komunikacije i putovanja). Globalizacija i istraživačka mreža svjetskih gradova pokušala je da definiše i kategorizuje globalni grad putem finansijskih kriterijuma. Studija je svrstala gradove na osnovu pružanja „naprednih proizvodnih usluga” kao što su računovodstvo, reklamiranje, finansije i pravo. Popis identifikuje tri nivo svjetskih gradova i nekoliko podnivoa.

Metropola nije nužno globalni grad — ili ako ipak jeste, možda neće biti među najvećim — zbog životnog standarda, razvoja i infrastrukture. Metropola koja je i globani grad je globalna metropola.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Druge vrste gradova

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Prof. Dr. Iris Reuther (FG Stadt- und Regionalplanung, Universität Kassel): Presentation "Regiopole Rostock". 11 December 2008, retrieved 13 June 2009 (pdf).
  2. ^ Old Age in Ancient Rome