Pređi na sadržaj

Mehmed Alagić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mehmed Alagić
Lični podaci
Datum rođenja(1947-07-08)8. jul 1947.
Mesto rođenjaSanski Most, FNR Jugoslavija
Datum smrti7. mart 2003.(2003-03-07) (55 god.)
Mesto smrtiSanski Most, Bosna i Hercegovina
Vojna karijera
VojskaJNA
ARBiH

Mehmed Alagić (Sanski Most, 8. jul 1947Sanski Most, 7. mart 2003) bio je ratni general u Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Tokom rata bio je komandant 3. i 7. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, a nakon rata gradonačelnik Sanskog Mosta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Alagić je rođen u Fajtovcima kod Sanskog Mosta. Bio je bivši aktivni oficir JNA. Završio je vojnu školu u Banjaluci 1970. godine, a kasnije je predavao i bio šef Škole rezervnih oficira, takođe u Banjaluci. Godine 1986, nakon završenih studija u Vojnoj gimnaziji za viši štab (Komandno-štabna škola), Alagić postaje operativni oficir 36. mehanizovane brigade. U decembru 1989. godine postavljen je za načelnika štaba pešadijske brigade u Zrenjaninu, koja je bila deo Novosadskog korpusa. Napustio je JNA 27. februara 1991. godine u činu potpukovnika. Dana 1. novembra 1993. godine imenovan je za komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH i na tom položaju je ostao do 26. februara 1994. godine, kada je preuzeo dužnost komandanta novoosnovanog Sedmog korpusa Armije RBiH.[1]

Prema haškoj optužnici, optužen je za ubistvo, nasilje nad ljudskim životom, surovo postupanje, bezobzirno uništavanje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nuždom, pljačku javne ili privatne imovine i uništavanje ili namerno oštećenje institucija posvećenih religiji (kršenje zakona i običaja ratovanja), kao i namerno ubijanje, namerno nanošenje velike patnje ili ozbiljne telesne ili telesne povrede, nečovečno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i opsežno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom potrebom.[2]

Zbog njegove smrti tokom suđenja, međunarodni sud u Hagu zaustavio je postupak protiv Alagića 21. marta 2003.

Poznat je po vojnim akcijama na planini Vlašić i gradovima Kupresu i Donjem Vakufu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/ind/en/had-ii010713e.pdf
  2. ^ „The Prosecutor v. Enver Hadžihasanović and Amir Kubura. IT-01-47 - Case Information Sheet” (PDF). United Nation's ICTY. Pristupljeno 23. 1. 2019.