Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014. godine
Godine 2014. nakon krize na Krimu i oružane eskalacije koja je dovela do rata u istočnoj Ukrajini, brojne države i vlade uvele su sankcije pojedincima i preduzećima u Rusiji ili na Krimu. To su bile SAD, EU, Kanada, Japan, Norveška, Crna Gora, Albanija, Švajcarska, Moldavija, Island, Novi Zeland i Australija, kao i sama Ukrajina. Rusija je uzvratila zabranom uvoza hrane iz tih zemalja i organizacija.
Hronologija sankcija[uredi | uredi izvor]
Prvi krug sankcija SAD i EU uveden je 17. marta. 2014. godine, zbog ruske aneksije Krima: uvedena je zabrana putovanja i zamrznuta imovina protiv 21 zvaničnika Rusije ili Krima. [1]
U aprilu dogodila se druga runda sankcija: SAD su uvele zabranu poslovnih transakcija za 7 ruskih državljana i sedamnaest ruskih kompanija. Istog dana, EU je uvela zabranu putovanja za dodatnih 15 ruskih pojedinaca. [2]
Treći krug sankcija dogodio se 17. jula, kada su SAD uvele zabranu poslovanja dvema velikim ruskim energetskim kompanijama, Rosnjeftu i Novateku, dok je EU savetovala Evropsku investicionu banku da više ne ulaže u ruske projekte. [3] Ruska berza RTS je tada zabeležila pad vrednosti akcija od četiri odsto, dok su akcije Rosnjefta pale za pet, a Novateka za 11 odsto. [4] EU je 29. jula prvi put uvela sankcije ruskim naftnim kompanijama, bankama i vojnim kompanijama: zabrana pristupa finansijskim tržištima EU, zabrana prodaje oružja, osetljivih energetskih tehnologija i proizvoda dvostruke namene, kao i civilnih i ratnih. Zamrznuta je i imovina četvorice ruskih biznismena bliskih Vladimiru Putinu, koji su bili optuženi da imaju koristi od aneksije Krima ili da aktivno podržavaju destabilizaciju istočne Ukrajine. [5]
Četvrtu rundu još gorih sankcija EU je uvela 18. decembra. Prema novim merama, zabranjeno je bilo kakvo ulaganje ili finansiranje na Krimu od strane evropskih kompanija i kompanija i time postalo nelegalno, a evropskim turističkim agencijama i jahtama takođe je zabranjen ulazak u bilo koju luku na poluostrvu. Takođe je zabranjen izvoz određenih dobara i tehnologija na Krim, posebno onih vezanih za transport, telekomunikacije, energetski sektor ili industriju proizvodnje nafte, gasa i minerala. [6] Sjedinjene Države su 9. decembra uvele još novih sankcija, uključujući najveću rusku banku Sberbank, dok su zamrzle imovinu pet ruskih odbrambenih tehnoloških kompanija i zabranile izvoz robe, usluga ili tehnologija koje podržavaju istraživanje ili proizvodnju za rusko duboko more, arktičku obalu ili projekte koji imaju potencijal za proizvodnju nafte, a to najviše pogađa pet kompanija – Gasprom, Gasprom njeft, Lukoil, Surgutneftegas i Rosnjeft. [7]
Australija je 3. septembra odlučila da ukine prodaju uranijuma Rusiji u znak protesta zbog politike Moskve prema Ukrajini. [8]
Pored tih mera, Rusija je isključena iz G-8 [9] i Saveta Evrope kao članica. [10]
Ekonomski gubici[uredi | uredi izvor]
Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je da su 2014. godine sankcije i pad cene nafte za preko 30 odsto koštali Rusiju 140 milijardi dolara. [11] Do kraja 2014. godine ruska rublja je pala za 50 % prema dolaru, te je 16.12. Ruska centralna banka je 2014. godine odlučila da poveća ključnu kamatnu stopu u Rusiji sa 10,5 na 17 %, što je običnom stanovniku Rusije bio veliki teret. [12]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije
- Međunarodne sankcije Severnoj Koreji
- Međunarodne sankcije protiv Rusije 2022. godine
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ BBC News (17. 3. 2014). „Ukraine crisis: EU and US impose sanctions over Crimea”. bbc.co.uk.
- ^ BBC News (28. 4. 2014). „Ukraine crisis: US and EU to intensify Russia sanctions”. bbc.co.uk.
- ^ BBC News (17. 7. 2014). „Ukraine crisis: US and EU boost sanctions on Russia”. bbc.co.uk.
- ^ BBC News. „Russian shares fall on Ukraine sanctions boost”. bbc.co.uk.
- ^ „EU i SAD uveli nove sankcije Rusiji; Merkel: To je bilo neizbježno”. Slobodna Dalmacija. 29. 7. 2014.
- ^ „Crimea and Sevastopol: Further EU sanctions approved” (PDF). Vijeće Europe. 18. 12. 2014.
- ^ „Announcement of Expanded Treasury Sanctions within the Russian Financial Services, Energy and Defense or Related Materiel Sectors”. US Department of the Treasury. 9. 12. 2014.
- ^ „Australija prestaje prodavati uran Moskvi”. Slobodna Dalmacija. 3. 9. 2014.
- ^ Abby Ohlheiser (24. 3. 2014). „After Kicking Out Russia, the G8 Is Now The G7”. Wire. Arhivirano iz originala 2015-01-10. g. Pristupljeno 2014-09-08.
- ^ Luka Harding (10. 4. 2014). „Russia delegation suspended from Council of Europe over Crimea”. Guardian.
- ^ Olga Tanas (24. 11. 2014). „Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions”. Bloomberg.
- ^ BBC News (16. 12. 2014). „Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline”.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Evropske kompanije zbrajaju cenu sankcija Rusiji
- Rusija se suočava sa sankcijama i padom cena nafte Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. septembar 2014) Moskov Tajms
- Efekat sankcija na Rusiju i Evropu Ekonomist
- Putinove sankcije Rusiji Njujorker
- Savet Evrope ; Zvanična lista svih sankcija Rusiji