Pređi na sadržaj

Milanka Kljajić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
milanka kljajić
Milanka Kljajić
Lični podaci
Datum rođenja1924.
Mesto rođenjaStaro Selo, kod Petrinje, Kraljevina SHS
Datum smrti22. januar 1943.(1943-01-22) (18/19 god.)
Mesto smrtiJošavica, kod Gline, ND Hrvatska
Profesijaradnica
Delovanje
Član KPJ od1942.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od27. novembar 1953.

Milanka Kljajić (Staro Selo, kod Petrinje, 1924Jošavica, kod Gline, 22. januar 1943) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1924. godine u Starom Selu, kod Petrinje u srpskoj porodici. Potiče iz vrlo siromašne seljačke porodice. Kao trinaestogodišnja devojčica odlazi u Vojvodinu, da radi kao sezonski radnik. Zimi dolazi u svoje selo, gde upoznaje ljude koji su agitovali za Komunističku partiju.

Kao sedamnaestogodišnja djevojka, 1941. godine Milanka je učestvovala u akcijama koje je Partija vodila u pripremi ustanka u njenom kraju. Među prvim ljudima, njenog sela, koje su ustaše ubile, bili su i njeni otac i brat. Tad je Milanka, kao prva seoska devojka, otišla u banijske partizane. Već posle nekoliko akcija, zapažena je njena hrabrost, a ubrzo postaje i partizanski desetar. U napadu na Majur, ubila je nemačkog kapetana. Godine 1942. primljena je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). List Antifašističkog fronta žena Žena danas pisao je o herojskim podvizima omladinke-borca Milanke Kljaić.

U napadu Sedme banijske udarne brigade i Trećeg bataljona Banijskog partizanskog odreda odreda na železničku prugu između Siska i Sunje, 18. i 19. novembra 1942. godine, u žestokoj borbi s Nemcima, ustašama i domobranima, naročito se istakla. U borbama kod sela Jošavica, 22. januara 1943. godine, u tri uzastopna juriša brigade, Milanka je bila na čelu svog voda. Poginula je u trećem jurišu, na svega dva metra od neprijateljskog rova, u koji je trebalo da uskoči. Za vreme ustaških pokolja i Narodnooslobodilačke borbe poginula je cela njena porodica. Danas jedna ulica u Beogradu nosi njeno ime.

Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita 27. novembra 1953. proglašena je za narodnog heroja.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Narodni heroji 1 1982, str. 385.

Literatura[uredi | uredi izvor]